Nije svaki kašalj za antibiotike, ne uzimajte ih bez prijeke potrebe

04.09.2018 19:55

Med, propolis i lijekovi bez recepta trebalo bi da budu prvi izbor u liječenju kašlja kod većine pacijenata, preporučuju iz Nacionalnog instituta za zdravstvo u Velikoj Britaniji.

Ljekari bi samo u rijetkim slučajevima trebalo da prepisuju antiobiotike za kašalj, jer u većini slučajeva oni ne djeluju na glavne simptome, upozoravaju iz Instituta i dodaju da se u većini slučajeva kašalj povuče sam od sebe u roku od dve do tri nedelje.

Cilj njihovih novih preporuka je da pomognu kod problema koji nastaju stvaranjem otpornosti na antibiotike zbog njihovog prečestog prepisivanja. Infekcije je sve teže liječiti zbog rezistencije te vrste lijekova na superbakterije.

Medom i biljnim preparatima protiv simptoma kašlja

Topli napitak s medom, limunom i đumbirom dobro je poznat kućni lijek za kašalj i nadraženo grlo. Britanski Institut raspolaže novim podacima po kojima upravo med, propolis, limun i slični biljni preparati ublažavaju simptome kašlja.Med se koristi širom svijeta kao narodni lijek protiv kašlja. Sigurna je i djelotvorna alternativa tradicionalnoj medicini. Djeluje umirujuće na iritirano grlo, a važno je i njegovo antioksidativno djelovanje. Med je dobar i protiv mikroba.

Ipak, ne preporučuje se djeci mlađoj od godinu dana zbog mogućih alergijskih reakcija. Povremeno sadrži bakteriju koja kod beba može da izazove botulizam.

Ekspektoransi i antitusici

Britanski Institut za zdravstvo preporučuje i lijekove protiv kašlja koji se prepisuju bez recepta, a sadrže ekstrakt korena pelargonije (Pelargonium sidoides) i guaifenesin.

Guaifenesin spada u grupu lijekova koji se nazivaju ekspektoransi. Oni aktiviraju proizvodnju sluzi, razređuju je i čine kašalj produktivnijim, odnosno olakšavaju iskašljavanje viskozne sluzi.

Suvi, podražajni kašalj praćen bolom u grlu i povišenom temperaturom, obično je posljedica prehlade ili virusne infekcije, pa je liječenje simptomatsko, a pacijentima se daju antitusici - lijekovi za ublažavanje kašlja.

Antitusici smanjuju refleks kašlja tako što djeluju lokalno ili centralno na centar za kašalj u mozgu. Primjenjuju se kod suvog podražajnog kašlja.

Pacijentima se savjetuje korištenje pomenutih lijekova dok se stanje ne poboljša, ali ako se to ne dogodi, preporučuje im se odlazak ljekaru opšte prakse.

Izbjeći otpornost na antibiotike

Iz Instituta ističu da je za pravilno liječenje kašlja najbitnije odrediti njegov uzrok, zbog čega je jako važna dobra anamneza.

“Otpornost na antibiotike postala je veliki problem i moramo da preduzmemo neke poteze da bismo smanjili prečestu upotrebu antibiotika”, smatra dr Suzan Hopkins, zamjenica direktora Agencije za javno zdravlje.

“Nove preporuke, koje su izdali Institut i Agencija za javno zdravlje, ljekare opšte prakse trebalo bi da podstaknu da smanje prepisivanje antibiotika i istovremeno ohrabre pacijente da slušaju njihove savjete”, ističe dr Hopkins, dodavši da je kod bakterijskih infekcija disajnih puteva (bakterijskog rinosinusitisa, gnojne angine, bronhitisa i upale pluća), koje su obično praćene povišenom temperaturom i obilnim, gustim, žutozelenim iskašljajem, antibiotska terapija neophodna.

 

(B92)