Može li protjerivanje dizelaša sa evropskih puteva biti dobro za BiH?

09.12.2017 14:17

 

Zapadnoevropske zemlje, predvođene Njemačkom, pokrenule su niz aktivnosti kako bi u što skorije vrijeme sa svojih puteva iskorijenili dizelske automobile, dok u Bosni i Hercegovini ne postoje nikakvi planovi koji bi se pozabavili tim ekološkim pitanjem.

Prema informacijama koje je Fena dobila iz Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine i Federalnog ministarstva veza i komunikacija, u BiH trenutno se ne preduzimaju nikakve aktivnosti koje bi za cilj imale uklanjanje ili ograničavanje upotrebe vozila s dizelskim motorom.

Velike evropske metropole poput Pariza planiraju do 2020. potpuno zabraniti dizelaše, a već sada u velikom broju evropskih gradova postoje ekološke zone u kojima je zabranjen saobraćaj za pojedine kategorije automobila koji ne zadovoljavaju ekološke norme.

Zbog toga ne najvećem evropskom tržištu korištenih automobila, onom njemačkom, više od 300.000 dizelaša ne može se prodati, a uglavnom se radi o modelima proizvedenim između 2009. i 2014. godine.

Zbog sve strožih ekoloških normi u velikim njemačkim gradovima, vlasnici se žele riješiti tih automobila, ali zainteresovanih za kupovinu u Njemačkoj je malo, pa njihove cijene značajno padaju. Zato je više nego izgledno kako će veliki broj tih vozila završiti na putevima zemalja istočne i jugoistočne Evrope, među ostalima, i na bosanskohercegovačkim.

To samo po sebi ne mora biti loša vijest za Bosnu i Hercegovinu, jer vozila koja bi se uskoro mogla naći na našim putevima zagađuju daleko manje od postojećeg voznog parka bh. građana.

Naime, iz resornog državnog Ministarstva podsjećaju kako bh. putevima nesmetano saobraćaju vozila koja ne zadovoljavaju ni najnižu "Euro 1" ekološku normu. Radi se o vozilima s tzv. "crnim motorima".

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija nedavno je objavilo podatak da je u 2017. godini, prilikom registracije vozila u Federaciji BiH, evidentirano čak 86.067 automobila koji su ispod ekološke norme 123.358 vozila s normom jedan i 49.162 vozila s normom 2.

U prevodu, svaki treći automobil na putevima Federacije BiH veliki je zagađivač i daleko je ispod norme "Euro 4" koja trenutno, prema važećim zakonskim propisima, predstavlja donji prag za uvoz polovnih automobila u Bosnu i Hercegovinu.

S obzirom da država ne daje nikakve poticaje niti olakšice za kupovinu hibridnih i električnih automobila, koji su u startu skuplji od klasičnih automobila s pogonom na unutrašnje sagorijevanje, pa je njihova veća zastupljenost na bh. putevima u sferi naučne fantastike, napredak za Bosnu i Hercegovinu predstavljalo bi i to kada bi se dio od 158.000 postojećih automobila s ekološkom normom 2 i nižom, zamijenio dizelašima nepoželjnim na putevima razvijenih evropskih zemalja.

Iako zvuči pomalo apsurdno, protjerivanje dizelaša s evropskih saobraćajnica mogla bi biti dobra vijest za nas, jer bi se "krvna slika" bh. voznog parka konačno mogla malo popraviti.

 

Izvor: nezavisne.com