Banjalučke profesorice hemije donijele nova znanja iz Češke i Slovačke

22.04.2024 08:25

Hemija je nauka koja i te kako može biti privlačna i zanimljiva kako za predavače, tako i za učenike, posebno kada se više vremena posveti praktičnom dijelu nastave u laboratorijama, uz primjenu modernih tehnologija.

U to su se uvjerile Maja Radoja i Aleksandra Nježić, profesorice hemije u banjalučkoj Medicinskoj školi, koje su nedavno bile dio tima koji je išao na edukacijski kurs u Slovačku i Češku u okviru "ChemTeach Erazmus Plus" projekata pod nazivom "Unapređenje kvaliteta nastave hemije u stručnom obrazovanju u BiH", koji će trajati tri godine i održava se u saradnji sa Univerzitetom u Banjaluci.

Maja Radoja, predmetni nastavnik u Medicinskoj školi, u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da je profesorica Milica Balaban sa Prirodno-matematičkog fakulteta bila glavni inicijator odlaska nastavnika hemije iz Banjaluke na edukaciju iz želje da poboljša kvalitet nastave u srednjim školama i da djeci istinski približi način na koji se ova nauka može lakše savladati.

"Ona je tražila tri škole sa najjačim programima hemije, gdje je laboratorija dosta zastupljena, a to su Medicinska škola, Gimnazija i Tehnološka škola. U tom projektu je i Slovački tehnički univerzitet iz Bratislave, kao i Srednja hemijska škola iz Bratislave te Viša srednja hemijska škola iz češkog grada Pardubice, koja ima hemijske tehničare, ali i forenzičke tehničare", kazala je nastavnica Radoja.

Ističe da je hemija egzaktna nauka koja traži da se vidi i doživi svim čulima i poželjno je da, pored teorije, ima i laboratorijske vježbe, kao što su demonstracije.

"Konkretno, ovaj 'Erazmusov' projekat u kome svi učestvujemo ima za cilj da vidimo i nove tehnologije koje se mogu primijeniti u nastavi, ali prvenstveno da nam omogući da sa malo sredstava i opreme napravimo kreativan vid nastave", kazala je Radoja.

Napominje da su imali priliku da vide vizuelno prikazanu laboratoriju koja izgleda vrlo vjerodostojno i tehnološki savršeno zahvaljujući virtuelnoj stvarnosti.

"Na takvim modelima bi moglo da se vidi nešto što je toksično i sa čim se ne može raditi u srednjoj školi, a potrebno je učenicima za buduća zanimanja. Krajem avgusta će i učenici naših škola, koje mi odaberemo, imati priliku da idu u Slovačku, na ljetnu školu, gdje će raditi sa svojim vršnjacima, a treće godine programa učenici iz Češke i Slovačke će doći u povratnu posjetu. Iskreno, oduševljena sam posjetom i edukacijom u Slovačkoj i Češkoj, tempo je bio brz, ali i veoma poučan, uvidjeli smo koje su to sličnosti i razlike, kao i šta se može preuzeti i kako možemo osavremeniti neke postojeće programe, za nijansu-dvije, u skladu sa opremljenošću", kazala je Radoja i napomenula da imaju veliku podršku kolektiva i direktora škole Save Preradovića za stručna usavršavanja.

"Naš zadatak je i da u toku projekta, ali i nakon njega, ostalim kolegama koje su u sklopu našeg aktiva sve naučeno na treninzima pokažemo, kao i da to uradimo sa djecom. To je šira slika koja ima za cilj da se implementira u više škola. Profesorica Balaban ima velike vizije i cilj da poboljša kvalitet školovanja za dobrobit djece", kaže ona.

Da je bila fascinirana samostalnim radom učenika srednjih škola u laboratorijama u Slovačkoj i Češkoj, kao i da je ta samostalnost daleko veća nego kod učenika u Banjaluci, kazala je za "Nezavisne novine" Aleksandra Nježić, profesorica farmaceutske grupe predmeta u Medicinskoj školi.

"Nadam se da ćemo to i mi u određenom stepenu postići ovdje, posebnu tu mobilnost učenika, kao i određene slobode unutar samog plana i programa koji oni koriste. Ovo je trogodišnji projekat i mi ćemo imati priliku da dobijemo i priručnike, koji će uvesti što više eksperimenata u nastavu, koji ne koštaju mnogo, a u svrhu popularizacije hemije", kaže Nježićeva i napominje da učenici u Češkoj i Slovačkoj imaju drugačiji odnos prema radu i razvijeniju radnu etiku.

"Oni imaju savremene i moderne aparate, a koriste i digitalne tehnologije, što sam uvjerena da bi svim đacima bilo interesantno. Kroz ovu vrstu edukacije imamo priliku da popularizujemo hemiju i kao nauku, ali i kao nešto što je sveprisutno u životima svih ljudi. Veoma je važno da u ranom uzrastu djeca imaju priliku da vide šta je hemija, a to je nauka koja širi vidike i može biti zanimljiva i interesantna", zaključila je Nježićeva.