Statistika za prošlu godinu pokazuje da se na bh. putevima, u odnosu na milion stanovnika, ginulo preko tri puta više nego u Švedskoj.

Prema podacima Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK), stopa smrtnosti u saobraćajnim nesrećama u BiH je lani iznosila 74 osobe na milion stanovnika, što nas, istina, svrstava u bolje rangirane zemlje regije, ali smo i dalje daleko od evropskog prosjeka (51 poginula osoba na milion stanovnika).

Zemlje s najmanjim brojem poginulih u odnosu na milion stanovnika bile su Švedska (22) i Irska (29), dok Rumunija (96), Bugarska (89) i Poljska (77) prikazuju najveću stopu smrtnosti u saobraćajnim nesrećama u 2019. godini.

Kada je u pitanju naš region, u Sjevernoj Makedoniji poginulo je 66 lica na milion građana, u Hrvatskoj 73, u Crnoj Gori 76, u Srbiji 77, a u Albaniji 80 osoba.

Stručnjaci ističu da postoje brojni faktori koji utiču na smrtnost na putevima, a mogli bi se razvrstati u nekoliko grupa, gdje spadaju greške vozača, tehnična neispravnost vozila, te stanje kolovoza.

"Na prvom mjestu je ljudski faktor - brza vožnja, nepropisno preticanje, oduzimanje prvenstva, alkohol, droge... Tu spada i nedovoljna vještina vozača", kaže za "Nezavisne novine" Ševal Kovačević, inženjer saobraćaja.

Kovačević, koji je i ovlašteni sudski vještak za saobraćaj BiH, ističe da je problem i nekvalitetna saobraćajna infrastruktura.

"Neophodne su rekonstrukcija i modernizacija magistralne i regionalne putne mreže", ističe Kovačević.

Prema njegovim riječima, činjenica da na 100.000 stanovnika imamo 2,5 do tri puta više poginulih u odnosu na evropski zapad govori sama za sebe.

"To je jedno katastrofalno stanje", rekao je Kovačević.

Milija Radović, v.d. zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, kaže da evropske zemlje poput, recimo, Švedske, imaju mnogo veći standard u odnosu na BiH, pa objektivno imaju i više mogućnosti za ulaganje u bezbjednost saobraćaja.

"Samim tim su u situaciji da mogu da postignu bolje rezultate. Jedan norveški stručnjak je izjavio da su preduslovi za bezbjednost saobraćaja ekonomska sposobnost i voljnost plaćanja. U toj rečenici je sve rečeno", istakao je Radović.

Prema njegovim riječima, sve evropske zemlje imaju sisteme kontrole učesnika u saobraćaju razvijene mnogo prije nego što su kod nas razvijeni.

"Ne možete preslikati nešto što se radi u Švedskoj ili Njemačkoj na naše uslove. Mi kasnimo 30-40 godina u svim oblastima, pa i u oblasti saobraćaja. Svijest ljudi nije ista. Nije isti ni rad policije", kaže Radović za "Nezavisne".

BIHAMK je, inače, izračunao da se ipak i u BiH u proteklim godinama smanjivao broj poginulih na putevima.

"Kad je riječ o posljedicama saobraćajnih nezgoda u našoj zemlji, evidentno je da je tokom protekle tri godine došlo do znatnijeg smanjenja broja smrtno stradalih u saobraćajnim nezgodama, dok se broj teže povrijeđenih povećao. U 2017. godini zabilježeno je 298 smrtnih slučajeva, u 2018. godini 277, dok se broj smrtnih slučajeva u 2019. godini smanjio na 261", naveli su iz BIHAMK-a.