Pametne naočare i kraj privatnosti: Rade bez znanja vlasnika

08.05.2026 15:12

Pametne naočare danas mogu da snimaju iz prvog lica, prevode u realnom vremenu i uz pomoć vještačke inteligencije analiziraju prostor u kojem se nalazimo.

Više nisu tehnologija budućnosti, već uređaj koji se prodaje u milionima primjeraka širom svijeta.

Dok tehnološke kompanije najavljuju revoluciju, sve je više pitanja o tome šta ove naočare zapravo bilježe i koliko privatnosti korisnicima zaista ostaje.

Uz najnovije generacije ovih uređaja moguće je dopisivati se bez dodirivanja mobilnog telefona, prevoditi razgovore u hodu ili dobijati informacije o objektima i mjestima u okruženju.

Recimo, korisnik može da pogleda stijenu, zgradu ili predmet i odmah dobije informacije o tome šta vidi. Međutim, upravo te mogućnosti otvorile su i ozbiljne bezbjednosne i etičke dileme.

Posebno zabrinjava mogućnost povezivanja pametnih naočara sa softverima za prepoznavanje lica.

To praktično znači da osoba može hodati ulicom, dok sistem u realnom vremenu identifikuje ljude koje kamera snimi i prikazuje njihove podatke dostupne na internetu ili društvenim mrežama.

Najpoznatiji i najkomercijalniji proizvod na tržištu trenutno su Meta Ray-Ban naočare, ali upravo kompaniju Meta prate ozbiljne kontroverze.

Prema navodima iz istrage, radnici angažovani u Keniji pregledali su privatne snimke korisnika, uključujući bankarske podatke i intimni sadržaj.

Sami zaposleni su za švedske medije tvrdili da su gledali korisnike dok odlaze u toalet ili imaju intimne odnose.

Manje od dva mjeseca nakon tih tvrdnji Meta je raskinula saradnju sa kompanijom koja je obavljala taj posao, što je dovelo do otpuštanja više od hiljadu radnika.

Kompanija je saopštila da ozbiljno shvata optužbe i da se AI sadržaj pregleda kako bi se unaprijedilo korisničko iskustvo.

Zbog svega su reagovali i evropski poslanici, koji su od Evropske komisije zatražili objašnjenje kako planira da odgovori na tvrdnje da Meta naočare mogu snimati korisnike u intimnim situacijama bez njihovog znanja.

Dodatnu zabrinutost izazivaju navodi stručnjaka da pojedini modeli mogu bilježiti zvuk i podatke čak i kada korisnik misli da samo fotografiše.

„Meta naočare, recimo, dok pravite fotografiju mogu istovremeno snimati i zvuk i slati podatke na servere.

Većina korisnika nije svjesna šta se sve dešava u pozadini kada aktiviraju uređaj“, upozorava sagovornik u tekstu.

On tvrdi i da su tokom pojedinih testiranja otkriveni modeli koji se aktiviraju bez znanja korisnika.

„Dolazimo do problema snimanja trećih lica i intimnih situacija bez saglasnosti“, naveo je sagovornik.

Sagovornik upozorava da kod pojedinih modela nije potrebno ni aktivirati naočare kako bi bilježile ono što se dešava u njihovom okruženju.

 

„Pojedini modeli to mogu, mada za Meta naočare ne postoje potvrđeni podaci da rade upravo to“, pojasnio je on.

Poseban problem predstavlja činjenica da korisnici često bez čitanja prihvataju uslove korištenja.

„Svi kliknemo ‘Agree’, a rijetko ko pročita sa čim se zapravo saglašava.

Meta naočare imaju automatski uključenu opciju da koriste podatke za treniranje AI sistema kompanije“, upozorava sagovornik.

Pametne naočare već se koriste kao pomoć slijepim i slabovidim osobama, za opisivanje okruženja ili čitanje teksta u realnom vremenu.

Međutim, najveću zabrinutost izaziva mogućnost njihove upotrebe za identifikaciju ljudi u svakodnevnim situacijama.

Kao primjer naveden je projekat studenata sa Harvarda, koji su demonstrirali kako se pomoću ovih uređaja i komercijalnih softvera osoba može identifikovati gotovo trenutno.

„Ništa nije hakovano. Meta naočare samo su povezane sa legalno kupljenim softverom za prepoznavanje lica“, objasnio je sagovornik.

Sličan eksperiment izveden je i na konferenciji u San Francisku, gdje je stručnjak za sajber bezbjednost u realnom vremenu dobijao podatke o ljudima koje je sretao – imena, profile na društvenim mrežama i druge javno dostupne informacije.

„Najveći problem nije u samim naočarima, već u tome što ih možete povezati sa sistemima za biometrijsku identifikaciju.

Čak i bez hakovanja, sistem može potpuno normalno da radi prepoznavanje lica“, upozorava sagovornik.

(RTCG)