Arheolozi vjeruju da su se neki od preživjelih, koji nisu mogli da započnu život negdje drugdje, vratili u Pompeju.

Možda su im se pridružili i drugi koji su tražili mjesto gdje bi mogli da se nastane.

U Pompeji je živjelo više od 20.000 ljudi prije nego što je Vezuv eruptirao 79. godine nove ere, zatrpavši i sačuvavši veliki dio grada, prije nego što je ponovo otkriven u 16. vijeku.

I ranije se pretpostavljalo da su se preživjeli vratili, a arheolozi su sada rekli da je teorija, izgleda, potvrđena novim istraživanjima.

"Zahvaljujući novim iskopavanjima, slika je jasnija: Pompeja ponovo oživljava poslije 79. godine. Manje kao grad, a više kao neka vrsta kampa, favele među još prepoznatljivim ruševinama", rekao je direktor lokaliteta Gabrijel Cuhtrigel.

Arheolozi su rekli da je neformalno naselje opstalo do 5. vijeka.

Novi nalazi sugerišu da su ljudi živjeli bez infrastrukture i usluga tipičnih za rimski grad, a da su ruševine pružale mogućnost pronalaženja vrijednih predmeta, rekli su istraživači.

Pretpostavlja se da su ljudi živjeli na gornjim spratovima kuća iznad pepela, dok su donji spratovi bili pretvoreni u podrume.

Uništenje grada je "monopolizovalo sjećanje", kaže Gabrijel Cuhtrigel, a u žurbi da se dođe do dobro očuvanih artefakata Pompeje, "slabi tragovi ponovnog naseljavanja mjesta su bukvalno uklonjeni i često zbrisani bez ikakve dokumentacije".

Lokalitet je sada svjetski poznata turistička atrakcija i pruža uvid u rimski život, navodi "BBC".