Stalno 'visite' na telefonu? To može skrivati psihološki problem

18.11.2023 19:51

Iako je odavno postalo društveno prihvaćeno biti stalno pored mobilnog telefona i provjeravati notifikacije, ove radnje mogle bi da budu simptomi anksioznosti.

Ako ste među onima koji često uzimaju mobitel kako bi samo 'bacili pogled' kako bi saznali novosti ili ne možete da podnesete ideju da momentalno ne odgovorite na poruke, postoji mogućnost da patite od anksioznosti, tvrde stručnjaci.

"Kada smo u stanju anksioznosti, naše tijelo ulazi u stanje 'bori se ili bježi', a jedna od čestih reakcija jeste uzimanje mobilnog telefona u ruke", kaže Tasha Bailey, psihoterapeutkinja iz Londona.

Prekomjerno čitanje vijesti

Jedan od čestih znakova je tzv. doomscrolling, situacija u kojoj osoba unedogled gleda i čita negativne vijesti, poput onih o ratu, ubistvima, nesrećama i slično, prenosi tportal.

'Iza toga stoji pokušaj da pronađemo odgovore, ali zapravo je znak da bismo i sami mogli biti anksiozni. Zanimljivo, slično je i s pretjeranim traženjem pozitivnih vijesti ili smiješnih videa', kaže terapeutkinja Carrie Howard.

Problem je u tome što ljudi na ovaj način traže bijeg od stvarnosti i sopstvenih poteškoća, umjesto da se suoče s njima.

Ali, čak i ako potražimo odgovore na internetu, moguće je da upadnemo u zamku koja se zove 'doomsearching' - otvaranje desetaka novih pretraga u kojima pokušavamo da razriješimo pitanja koja nemaju toliko jednostavan odgovor.

Korištenje mobilnog telefona kao izgovor

"Imala sam klijente koji su priznali da koriste mobilni telefon kada osjete anksioznost boraveći među ljudima pa se prave da kuckaju ili razgovaraju da bi izbjegli stvarnu interakciju", pojašnjava Howard.

Znak anksioznosti jeste i korištenje mobilnog telefona kako biste odložili zadatak pred vama, poput provođenja vremena na društvenim mrežama koje se ubrzo pretvori u sate odlaganja posla koji treba da obavite.

Tome je bliska i nemogućnost ostavljanja mobilnog telefona daleko od sebe pa ga nosite u krevet, na vježbanje ili poslovni sastanak - sve kako biste obezbijedili da vam je uvijek pri ruci.

Momentalno odgovaranje na poruke ili izbjegavanje poziva

Osobe koje svugdje nose mobilni telefon sa sobom osobito su sklone da istog časa odgovore na svaku notifikaciju, iza čega se zapravo krije potreba da se zaštite od anksioznosti.

"Problem u ovoj 'metodi' je taj što većinu dana provedete na telefonu i imate slabe granice kada je riječ o (ne)odgovaranju na poruke, što će dodatno podstaći anksioznost jer ćete biti u stalnoj brizi jeste li dovoljno brzo odgovorili na sve", ističe Howard.

I dok je postalo sasvim prihvatljivo momentalno odgovarati na svaku notifikaciju, sve je češće izbjegavanje telefonskih poziva. Ali, ako se stalno oslanjate na poruke i činite sve da izbjegnete stvarni razgovor, moguće je da se iza toga krije anksioznost.

Osjećaj panike kada se telefon ugasi

Dobar test zavisnosti od telefona je praćenje misli, osjećaja i tjelesnih znakova kada ste bez interneta, signala ili baterije. Ako se jave nervoza ili panika, nemojte je olako shvatiti ili pokušati da opravdate.

"Naravno, tu ne računamo situacije kada nam je telefon potreban zbog bezbijednosti ili da negdje stignemo. Međutim, loš je znak ako paničarite samo zato što ne možete na Instagram ili da pošaljete poruku prijatelju', kaže terapeutkinja.

Za kraj, stručnjaci ističu da je vrlo važno prepoznati znakove zavisnosti od mobilnog telefona, odnosno da bi se moglo raditi o dubljem problemu koji nikako ne smijemo da shvatimo olako.

"Počnite od toga da pokušate da napravite malu distancu od mobilnog telefona i dublje se povežete sa sobom, posebno ako vam gledanje u telegon i odgovaranje na poruke otežava simptome anksioznosti. Pomaže i ako javite bitnim osobama da idućih sat vremena nećete biti na telefonu i redovno ga gasite kako biste predahnuli od buke koju stvara u vašem životu", poručuje Howard.

Anksioznost se najčešće definiše kao nedefinisani strah ili strijepnja. Međutim, za razliku od straha koji se uglavnom odnosi na očiglednu prijetnju, anksioznost se odnosi na anticipaciju prijetnje, odnosno "osjećaj da će se nešto loše desiti". Zato se ona često naziva i slobodno lebdeći strah. Kada je anksioznost iracionalna ili patološka, odnosno kada se javi anksiozni poremećaj, tada ne postoji racionalan izvor straha ili izvor postoji, ali je anksiozna reakcija intenzivnija i učestalija u odnosnu na ono što je uobičajeno, prenose Vijesti.me.

(Nezavisne)