Šta se dešava sa našim organizmom kada vičemo i kada smo ljuti?

06.04.2022 19:09

​Vičemo, jer smo uvjereni da smo u pravu, ali nismo sigurni da ćemo biti saslušani.

Ali rijetko ćemo tako pobijediti. Lijepo je da pažljivo slušamo i razumijemo jedni druge, kao i da graditmo odnos na razlikama.

I dok je bijes stanje uma neophodno za naš opstanak često izmiče kontroli kada nam se nivo stresa povećava.

Takvo stanje može imati mnoge fizičke simptome koje rijetko primijetimo, sve dok prilično ne napreduju. Evo šta se u tom trenutku događa.

Kako vikanje utiče na organizam?

Povećava se broj otkucaja srca i pritisak

Možda ste primijetili da svaki put kada povisite glas i imate žestoku svađu, vaš broj otkucaja srca raste.

To znači da se vaš pritisak povećava i zato izgledate uznemireno, sa crvenim obrazima i vidljivim venama. Takođe, dišete teže i brže. U nekim slučajevima možete primijetiti kako su vam ruke i noge hladnije nego inače.

Vaš imunološki sistem je pogođen

Istraživači su otkrili da će čak i sjećanje na žestoku svađu, koju ste imali u prošlosti oslabiti vaš imuno sistem na 6 sati.

A to se posebno odnosi na ljude koji su obično mirni i kod kojih je ljutnja rijetka.

Ljudi koji se lako naljute primjećuju da češće obolijevaju, pri čemu im je imunološki sistem slabiji.

To, praćeno njihovom povećanom tjeskobom, dovodi njihovo zdravlje u veliki rizik, a da toga nisu ni svjesni sve dok ne bude prekasno.

Ljutnja stvara razne zdravstvene probleme

Kada smo ljuti, hemikalije stresa preplavljuju naš mozak i organizam i nastavljaju da mijenjaju naš metabolizam.

Zato ljudi sa neliječenim problemima bijesa mogu da pate od glavobolja, uznemirenosti, nesanice, pa čak i problema sa probavom. Razni problemi s kožom, poput ekcema, takođe se mogu pojaviti u vrijeme ekstremne ljutnje. Zbog toga su ti ljudi u velikoj opasnosti od moždanog ili srčanog udara.

Vaša sjećanja mogu biti pogođena

Na sjećanja ljudi ne utiču samo fizičke traume, već i sve stresne situacije. Jedna od njih je ljutiti razgovor s nekim, u kojem oboje razmjenjujete teške riječi. Nakon što je svađa gotova, možda ćete se drugačije sjećati stvari ili ćete ih potpuno zaboraviti.

Vikanje može prouzrokovati hronični bol

Vikanje nije loše samo za one koji viču, već i za one koji na koje se viče, a šteta može početi od malih nogu.

Vikanje na djecu može da im našteti na više načina, a njihovi problemi u ponašanju mogu se pogoršati. Neka istraživanja su pokazala da su roditelji koji su se puno drali na svoju 13-godišnju djecu primijetili još gore ponašanje tokom sljedeće godine života.

Čini se da ljudi na koje su tokom djetinjstva mnogo vikali imaju drugačiju strukturu mozga u dijelovima koji obrađuju zvuk i jezik.

Mogu patiti od hroničnih bolova. Neki od problema koji bi mogli da ih prate do kraja života uključuju bolove u leđima i vratu, glavobolje, pa čak i artritis.

Vikanjem ne pobjeđujemo u raspravama

Istraživanja pokazuju da vičemo tokom svađe, jer smo previše uvjereni da smo u pravu, ali nedovoljno sigurni da ćemo biti saslušani. Važno je da druge pomno slušamo, razumijemo mišljenja jedni drugih i da gradimo odnos na svojim razlikama.

Obrazloženje i zadržavanje smirenosti jedini je način da svoju, ali i tuđu, poentu uvidite i shvatite i na kraju, uvjerite jedni druge u svoju stranu priče.

(Magazin.Novosti)