Šta god da je razlog za prvu cigaretu, za čak polovinu ljudi koja je prvi put zapali, velika je vjerovatnoća da će postati aktivni pušači.

Stručnjaci kažu da je jedna od najvećih zabluda pušača da mogu da ostave cigarete kad god požele. Međutim, sa produženim pušačkim stažom odlaže se i želja i odluka da se prestane sa ovom štetnom navikom. Takvu odluku sprovede tek pet odsto ljudi.

Da li je teško reći NE cigaretama?

Iako svjesni da bi najbolje bilo da prestanu sa svojom navikom, odvikavanje od pušenja nije nemoguće, ali je daleko od jednostavnog. U igri su navika, zavisnost od nikotina, ali i emocionalna zavisnost. Mnogi pušači misle da je odluka u njihovim rukama i da je samo dovoljno da požele i više nikada ne zapale cigaretu. Ipak, ta odluka se, uprkos snažnim argumentima, odlaže.

Fagerstrom test

Za brzo i jednostavno utvrđivanje u kojoj mjeri je pušač zavistan od nikotina, širom svijeta se već dugo koristi Fargerstrom test. Test se koristi za vrednovanje stepena nikotinske zavisnosti pomoću graduirane skale. Rezultati koji su viši od šest se generalno smatraju kao indikacija visokog stepena zavisnosti, sa procjenom velikog prisustva apstinencijalnih simptoma, teškoća u prestanku pušenja i vjerovatne dopune programa u odvikavanju sa lijekovima koji su potrebni. Ovaj test je i svojevrsna pomoć ljekarima za određivanje terapije koja je pušaču potrebna kako bi uspješno postao nepušač. Formulisan je u šest pitanja, koja se odnose na naviku pušenja u odnosu na doba dana, suzdržavanje od konzumacije na mjestima zabrane, broj ispušenih cigareta…

Pušačima koji ne ostave cigarete daje se mogućnost da potraže alternative

Istraživanja rađena u proteklih 25 godina pokazuju da od 100 ljudi, samo troje do petoro njih uspješno ostavi cigarete. Mnogi napori su, nažalost, neuspješni. Iz tog razloga u medicini se sve glasnije zastupa princip smanjenja rizika. Nauka je potvrdila da nikotin, iako izaziva zavisnost, nije primarni uzročnik bolesti u vezi sa pušenjem, već su to štetne materije koje se nalaze u duvanskom dimu, prilikom sagorjevanja cigareta. Iako postoji saglasnost u tome da je prestanak pušenja, konzumiranja duvana i nikotina najbolja opcija, za pušače koji ne ostave cigarete važno je da imaju pristup pravim informacijama, o naučno zasnovanim dokazima o kontrolisanim alternativama. 

Primjeri dobre prakse u svijetu već postoje – Švedska je zemlja u EU sa najnižom stopom pušača - po podacima iz 2016. godine, puši samo oko devet odsto odrasle populacije. Razlog za to je što ova zemlja podržava prelazak sa cigareta koje sagorjevaju na tradicionalni skandinavski proizvod "snus", duvan koji se koristi za oralnu upotrebu. 

U Velikoj Britaniji se ohrabruje prelazak sa tradicionalnih cigareta na druge alternativne proizvode, a slično je i u Japanu gdje se posljednjih godina favorizuju uređaji koji zagrijevaju, a ne sagorjevaju duvan. 

Najpoznatiji u ovoj kategoriji uređaja je IQOS, proizvođača Filip Moris, za koji su prošlog mjeseca i Amerikanci, u okviru Agencije za hranu i lijekove (FDA) saopštili da se može svrstati u kategoriju "duvanskih proizvoda modifikovanog rizika" (MRTP), kao i da je informisanje potrošača o smanjenoj izloženosti štetnim materijama prilikom korišćenja ovog uređaja u skladu sa promocijom javnog zdravlja.

Šta kaže statistika

Podaci Svetske zdravstvene organizacije kažu da u svijetu trenutno puši oko 1,1 milijarda ljudi, kao i da će se ova brojka zadržati i do 2025. godine. Kako su razlozi za usvajanje ove štetne navike veoma različiti, samim tim je i prevencija njenog usvajanja različita od slučaja do slučaja.

Ukoliko se, jednostavno, vodimo samo zabranama i izlaganjima činjenicama o štetnosti pušenja, ne samo da je moguće da se neće postići željeni efekat, već bi takvi postupci mogli biti čak i kontraproduktivni. Zbog toga se zabrane sve češće odnose na cigarete, a alternative pušenju sve više razmatraju kao dio rešenja u protjerivanju duvanskog dima.