Kako je ljudski mozak postao tako veliki
Ljudski mozak je nesrazmjerno velik. I dok to nesporno donosi određene intelektualne prednosti, održavanje velikog mozga je skupo - zahtijeva petinu tjelesne energije.
Naučnike to dugo zbunjuje, dok se velika većina organizama razvija s malim mozgom, ili čak i bez njega, ljudi su odlučili djelimično žrtvovati tjelesni rast kako bi dobili više cerebralnog kapaciteta.
Sada su napokon otkrili zašto je to tako.
Ljudski mozak, sugerišu naučnici, proširio se uglavnom kao odgovor na stres koji je našu vrstu u njenim počecima prisiljavao na inovativna rješenja u potrazi za hranom i skloništem i na prenošenje naučenih lekcija potomcima.
Škotski naučnici u časopisu Nature objavili su rad koji je dovodi u pitanje popularnu teoriju da se naš misleći organ razvio pošto su društvene interakcije među ljudima postajale sve složenije.
Oni misle da je u stvari suprotno.
"Naši rezultati su intrigantni jer sugerišu da su neki aspekti složenijih društvenih odnosa vjerovatnije posljedica, a ne uzrok velikog mozga", kazao je jedan od autora, Maurisio Gonzalez-Forero sa škotskog univerziteta St Andrews.
"Njegova veličina je vjerovatno proizašla iz rješavanja problema na koje su ljudi nailazili u prirodi, a ne iz izgradnje društva", dodao je.
Mozak moderna čovjeka triput je veći od onog kojim se dičio naš majmunoliki predak australopitek.
Ali 'hranjenje' tako velikog mozga ljude je koštalo sporog tjelesnog rasta u djetinjstvu. Ljudski potomci, naime, mnogo su duže zavisni o svojim roditeljima i mnogo su ranjiviji nego što je to slučaj s drugim životinjama.
Prijašnja istraživanja otkrila su vezu između veličine mozga vrsta i složenih socijalnih struktura, koje se opisuju i kao "kultura". Ali dosad nijedna nije uspjela zaključiti jesu li ti faktori podstakli rast mozga ili su bili njihova posljedica.
Škotski naučnici su razvili matematički model kojim su nastojali utvrditi imaju li ekološki i društveni problemi mjerljivi uticaj na razvoj mozga i ako imaju, koliko.
Modeli "mozgova" bili su suočeni s ekološkim izazovima, poput pronalaska lovine na teškom terenu i u lošim vremenskim uslovima, čuvanja hrane od kvarenja na vrućini ili skladištenja vode za vrijeme suše.
Pred modele su bili postavljeni i razni društveni izazovi kako bi se ispitalo koliko saradnja i kompetitivnost utiču na razvoj mozga.
Zanimljivo, saradnja je bila povezana sa smanjenjem veličine mozga, kažu naučnici, vjerovatno zato jer su se pojedinci mogli osloniti na zajedničke resurse i uštedjeti energiju.
"Po našim rezultatima, teški ekološki problemi izazivali su širenje mozga, a društveni zahtjevi nisu", kazao je Gonzalez-Forero.
Ali pošto i druge vrste nailaze na izazove u prirodi, zašto je ljudski mozak jedini tako narastao?
To je vjerovatno zbog kulture, odnosno sposobnosti da vještine nauče od drugih umjesto da sve otkrivaju sami.
"Stoga, naša studija sugeriše da je interakcija teških problema u prirodi i kulture zaslužna za ovakvu veličinu mozga", zaključio je Gonzalez-Forero.
(Hina)
Otvaraju se najljepši božićni marketi u Evropi: Kada ih je najbolje posjetiti?
Ljubitelji praznične atmosfere već mogu da planiraju putovanja na neke od najpoznatijih božićnih adventa u Evropi. Beč, Nirnberg, Minhen, Prag, Keln i ...
O ovim stvarima pametni ljudi nikad ne kukaju
Pametni ljudi imaju manje razloga za nervozu, jer na 8 svakodnevnih stvari ne troše ni riječ žalbe. Oni sa visokim koeficijentom inteligencije, koji ...
Dirljiva ljubavna priča: Izgubio obje šake, nogu i vid, a onda upoznao Teu
Josip Milković imao je samo 22 godine kada mu je eksplozija na vojnoj vježbi zauvijek promijenila život. Izgubio je obje šake, lijevu nogu i vid, proveo ...
Književni klasik koji traži strpljenje i vraća mu smisao
Kod Marsela Prusta jedna neprospavana noć, iščekivanje majčinog poljupca ili ukus kolačića otvaraju prostor za stotine stranica o ljudskom iskustvu. "U ...
Ovaj uređaj guta najviše struje u kući: Troši više od frižidera i veš-mašine
Kada razmišljamo o potrošnji električne energije u domaćinstvu, obično prvo pomislimo na frižider i zamrzivač, koji su stalno uključeni, ili na ...
Može li se praznik sa subote 21. novembra prenijeti na ponedjeljak?
Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH ove godine pada u subotu, 21. novembra, i ne prenosi se na ponedjeljak. Naime, kako je rečeno iz ...
Čuvanje tradicije kroz pjesmu: Otvoren upis u školu etno pjevanja u Banjaluci
Škola etno pjevanja u organizaciji Udruženja za očuvanje kulturne baštine i pravoslavnog identiteta "Bogojavljenska noć", u saradnji sa Kućom Milanovića ...
Ove riječi nikada ne izgovarajte, gore su od uroka
Riječi koje oduzimaju snagu nikada ne treba izgovarati. Zvuče bezazleno, a polako vam ruše samopouzdanje i tjeraju sreću. Ponekad najneobičnije ...
Mitrovdan donosi zanimljiva vjerovanja: Šta znači ako danas pada kiša ili snijeg?
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas, 8. novembra, obilježavaju Mitrovdan, praznik posvećen Svetom velikomučeniku Dimitriju Solunskom. Za ovaj dan ...
Znate li kako se zove mužjak vjeverice?
Svi znamo da je mužjak krave bik, ovce ovan, a srne srndać. Zanimljivosti o vjevericama Međutim, kada bi neko postavio pitanje kako se zove mužjak ...