Istraživanje: Otkriven "nedostajući element" u Zemljinom jezgru

11.01.2017 10:23

Japanski naučnici su već decenijama u potrazi za "nedostajućim elementom" unutar Zemljine jezgre, a sada vjeruju da su utvrdili identitet elementa koji, nakon gvožđa i nikla, čini značajni dio naše planete.

Eksperimenti pokazuju da je najvjerovatnije riječ o silicijumu, a ovo otkriće bi mogloda nam pomogne da bolje razumijemo način na koji je naš svijet formiran. "Vjerujemo da je silicijum jedan od glavnih elemenata i da čini blizu pet odsto Zemljinog unutrašnjeg jezgra", rekao je Eiji Ohtani, voditelj istraživanja sa Univerziteta u Tokiju za Bi-Bi-Si.

Smatra se da je unutrašnji dio planete Zemlje čvrsta kugla s radijusom od blizu 1.200 km. Međutim, do toga je teško doći jer je previše duboko da bi se direktno istražilo. Zemljino jezgro se uglavnom sastoji od gvožđa, što čini 85 odsto njene težine, i nikla koji čini 10 odsto jezgra. Ohtani smatra da tih nedostajućih pet odsto čini upravo silicijum.

Tokom istraživanja Eiji Ohtani i njegov tim napravili su legure gvožđa i nikla i pomiješali ih sa silicijumom. Zatim su ih podvrgnuli visokim pritiscima i temperaturama koje postoje u unutrašnjosti jezgre. Otkrili su da se ova smjesa podudara sa seizmičkim podacima o unutrašnjosti zemlje. Profesor Ohtani je rekao da je potrebno još rada i istraživanja kako bi potvrdili prisutnost silicijuma i naglasio je da nije isključena prisutnost drugih elemenata.

Osvrćući se na Ohtanijeva istraživanja, profesor Simon Redfern s Univerziteta u Kembridžu pojasnio je da su saznanja o tome šta se nalazi unutra od velike pomoći naučnicima da bolje razumiju okolnosti koje su prevladavale tokom formiranja Zemlje.

"Ovi teški eksperimenti su zaista uzbudljivi jer pomoću njih možemo imati uvid u to kako je unutrašnjost Zemlje izgledala ubrzo nakon prvog formiranja pre 4,5 milijarde godina, kada su jezgra prvi put počela da se odvajaju od stjenovitih dijelova Zemlje", rekao je profesor Simon Redfern.

Ako je veća količina silicijuma bila u Zemljinom jezgru prije više od četiri milijarde godina, kako to pokazuju Ohtanijevi rezultati, onda je ostatak planete bio relativno bogat kiseonikom. Ali, ako je, umjesto toga, kiseonik usisan u jezgro, onda jezgro okružuje stjenoviti plašt ispražnjenih elemenata.

"Na neki način ove dvije opcije su realne alternative koje uveliko zavise od uslova koji su vladali kada je Zemljino jezgro počelo da se formira", rekao je profesor Redfern. Profesor Ohtani je svoje istraživanje nedavno predstavio na sastanku Američke geofizičke unije u San Francisku.

 

 

(B92)