Udišemo vazduh opasan po zdravlje

17.12.2015 13:49

Kvalitet vazduha u Bosni i Hercegovini jedan je od najgorih u Evropi, a koncentracije prašine, lebdećih čestica i sumpor-dioksida višestruko premašuju granične vrijednosti propisane pravilnicima o kvalitetu vazduha.

Na neslavnoj listi zagađenosti prednjače Sarajevo, Zenica, Tuzla, Kakanj i Lukavac. Vazduh u pomenutim gradovima okarakterisan je kao nezdrav i opasan za osjetljive grupe stanovništva, a građanima je preporučeno da nose maske.

Situacija nije sjajna ni u Banjaluci, Gradišci, Novom Gradu...

Razlog ovakvom stanju zavisi od grada do grada, ali najveći problem prave metaloprerađivačke fabrike i termoelektrane, kao i činjenica da je u BiH uvezen veliki broj starih automobila koji su iz Evrope izvezeni kao otpad, pišu "Nezavisne novine".

Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda naveli su da su koncentracije zagađujućih materija u vazduhu u porastu, a povećanje se očekuje i u narednim danima.

U Banjaluci je do prekoračenja dozvoljenje količine zagađenja došlo dva puta.

"U novembru i prvoj polovini decembra na mjernom mjestu koje mi kontrolišemo došlo je do prekoračenja graničnih i tolerantnih vrijednosti za čestice (PM10)", naveli su iz Odjeljenja za kontrolu kvaliteta vazduha pri Republičkom hidrometeorološkom zavodu.

Inače, PM 10 predstavljaju lebdeće čestice manje od 10 mikrometra koje se udišu zajedno sa vazduhom i prodiru duboko u pluća. Na taj način mnoge hemikalije opasne po ljudsko zdravlje bivaju prenošene do unutrašnjih organa, uzrokujući oboljenja od kojih neka završavaju smrću, uključujući rak pluća, moždani udar kao i oštećenja kod beba dok su još u majčinoj utrobi. Postoji jaka veza između zagađenja sa PM 10 i većinom bolesti organa za disanje, bolesti srca, čak i povećane smrtnosti.

"Generalno, trenutno naš najveći problem su velike fabrike i nepoštivanje standarda u radu. Čisto sumnjam da toplane, kako gradske, tako i ove sada male kotlovnice u zgradama i privatnim objektima, imaju filtere i da ispunjavaju potrebne standarde", rekao je Nebojša Kuštrinović, meteorolog i član Komiteta za klimatske promjene BiH.

Što se tiče Banjaluke, Kuštrinović kaže da pored već navedenog problema zagađenje stvara i specifična geografska pozicija i mikroklima grada.

Što manje koristiti automobile

Tihomir Dakić iz Centra za zaštitu životne sredine rekao je da dobar dio zasluga za zagađenje pripada motornom saobraćaju. "Navike ljudi se teško mijenjaju, ali za to je potrebno mijenjati i uslove. Grad Banjaluka još nema usvojenu strategiju razvoja saobraćaja, što je porazno. Nema nikakav plan smanjenja motornog saobraćaja. Kako onda da motivišemo ljude da koriste javni prevoz ili bicikl, te da pješače više pod ovakvim okolnostima", kazao je Dakić.

 "Banjaluka je jedna kotlina gdje sve ostaje pa tako i sva zagađenja. Kada na to dodamo da zimi uopšte nemamo vjetra koji bi maglu, nečistoće i smog rastjerao, dobijemo vrijeme kao što je sada. Koliko je zagađenje veliko, pokazuje i činjenica da u centru grada za razliku od mjerne stanice temperatura zna biti i četiri stepena viša", istakao je on.

Duško Milovanović, načelnik Službe hitne pomoći Doma zdravlja Bijeljina, kaže da se od zagađenja nemoguće zaštiti, osim u slučaju da se ne izlazi iz kuće.

"U ovom periodu uvijek imamo jedan broj pacijenata koji dolaze sa respiratornim problemima pa tako i ove godine, ali ne mogu reći da je broj povišen. U prvom redu reaguju hronični bolesnici koji imaju probleme sa astmom i bronhitisom, djeca i stari, i to su one neke najkritičnije grupacije", kaže Milovanović.