Јapanci umiru od previše rada

07.04.2016 10:10

U Јapanu bilježe rekordan broj zahtjeva za odštetama zbog smrti od previše rada, fenomena zvanog "karoši", koji sve više zahvata mlade radnike oba pola.  Potražnja za radnom snagom najviša je od 1991. godine, što bi premijeru Šinzu Abeu trebalo pomoći da uključi što više ljudi na tržište rada i time neutralizira posljedice starenja stanovništva.

 

Ali, zbog labave primjene zakona o radu neke firme previše iskorištavaju svoje radnike, što nekad završi tragičnim posljedicama. U protekloj je fiskalnoj godini dostignut je rekordan broj zahtjeva za odštetom zbog fenomena "karoši", njih 1.456, objavilo je japansko ministarstvo rada, najčešće unutar sektora u kojima hronično fali radnika, poput zdravstva, javnih službi, špedicije i građevine.

 

Glavni sekretar nacionalnog vijeća za žrtve karošija Hiroši Kavahito smatra da je stvarni broj vjerovatno deset puta veći, ali vlasti nerado priznaju te incidente. "Vlada je organizovala mnoge simpozije i štampala postere o ovoj temi, no to je samo propaganda", rekao je Kavahito, dodajući da je jedino rješenje manji broj radnih sati, a tu vlada ne čini dovoljno. Kavahito se kao pravnik bavi karošijem od 1980. godine i tvrdi da su prije u 95 posto tih slučajeva bili sredovječni muškarci u kancelarijskom poslovima, a da danas 20 posto otpada na žene.

 

U Јapanu ne postoji zakonsko ograničenje broja radnih sati, a mistarstvo rada prepoznaje dvije vrste karošija - smrti kao posljedice kardiovaskularnih bolesti povezanih s pretjeranim radom, te samoubistava zbog poslovnog stresa. Tako će se smrt od kardiovaskularnih bolesti smatrati karošijem ako je radnik radio preko 100 prekovremenih sati u prethodnom mjesecu ili 80 prekovremenih sati u dva ili više mjeseca zaredom u zadnjih šest mjeseci.

 

Samoubistvo će se klasifikovati kao karoši ako je radnik radio više od 160 prekovremenih radnih sati u jednom mjesecu ili više od 100 sati tri mjeseca zaredom. Samoubistva uzrokovana poslom porasla su 45 odsto među mladima do 29 godina, te oko 39 odsto među ženama, pokazale su statistike ministarstva rada.

 

Problem se pogoršava podjelom japanske radne snage na dvije odvojene kategorije – stalno zaposlene, te one s ugovorima na određeno vrijeme, što su najčešće žene i mladi. U 2015. godini ovih drugih bilo je 38 odsto (od kojih je 68 odsto žena), što je rast od 1990. kad ih je bilo 20 odsto. Advokati i aktivisti upozoravaju da poslodavci namame pa prevare radnike, oglašavajući posao s punim radnim vremenom i razumnim brojem radnih sati, da bi kasnije kandidatima ponudili ugovor s dužom satnicom, često s neplaćenim noćnim smjenama i vikendima.

 

Mladi zaposlenici na to često pristaju na to zbog nedostatka iskustva, dok žene to čine jer se pokušavaju vratiti na tržište rada nakon trudnoće, pa misle da će teško dobiti priliku negdje drugdje, smatraju aktivisti. Takve zloupotrebe u zadnjih deset godina postale su toliko česte da su mediji neke firme stavili na crne liste. Broj radno aktivne populacije u Јapanau u padu je od sredine devedesetih godina, što bi inače trebalo dovesti do toga da firme poboljšavaju radne uslove kako bi privukle radnike.

 

(indeks.hr)