Vraćaju li nam se zaboravljene bolesti?

08.04.2017 13:03

 

Zaboravljene zarazne bolesti, od kojih je nekada u epidemijama umiralo na hiljade ljudi, a koje su bile gotovo iskorijenjene, prijete ponovo da se vrate, jer je posljednjih godina opao obuhvat vakcinacijom djece.

U epidemiji malih boginja u Rumuniji, koja još uvijek traje, zaraženo je više od 3.500 ljudi, a umrlo 17 osoba.

Slične epidemije dešavale su se i u Republici Srpskoj, Federaciji BiH, a u Srbiji su do sada registrovani samo pojedinačni slučajevi.

Slično je i sa rubeolom, zauškama, dječjom paralizom, velikim kašljem, tetanusom, velikim boginjama.

Te bolesti su bile pred eliminisanjem, a neke i iskorijenjene, ali zbog sve manjeg obuhvata vakcinacijom prijete da se vrate u epidemijama.

Svjetska zdravstvena organizacija kaže da bi se zarazne bolesti držale pod kontrolom mora biti vakcinisano minimum 95 odsto djece i da samo toliki obuhvat garantuje da virus neće imati plodno tlo da se razvije.

"Činjenica je da nas nisu potresale velike epidemije i da ih nije bilo dugo. To je doprinijelo da prestanemo da mislimo na njih i da mislimo da će neko drugi da obavi naš posao zaštite, prije svega nas samih i naše djece, a onda i kompletne populacije, a to je vakcinacija", kaže infektolog Goran Stevanović.

Pojašnjava da zarazne bolesti sada traže svoj prostor, a to su ljudi koji nisu vakcinisani i nisu zaštićeni, te se u zemljama koje nemaju dobar obuhvat vakcinacijom već javljaju epidemije.

Epidemiolozi i virusolozi upozoravaju da neke zarazne bolesti, kojih zahvaljujući vakcinaciji nije bilo posljednjih decenija, kada bi se pojavile mnogi lekari ne bi znali da ih prepoznaju jer ih nikada nisu vidjeli u praksi, već su ih vidjeli samo u knjigama.

Virusolog Ana Gligić kaže da je to bio razlog velike epidemije variola vera (velike boginje) u Beogradu 1972 godine, koja nije prepoznata u startu.

Bolest su vidjeli i znali kako izgleda jedino infektolozi profesor Miomir Kecmanović i docent Vojislav Šuvaković koji su bili na specijalizaciji u Indiji, gdje je bilo variole, ostali su o bolesti znali samo iz knjiga.

Jedan od razloga što je došlo do opadanja obuhvata vakcinacijom je i to, kako kaže, što je došlo do kompromirovanja vakcine protiv pandemijskog gripa H1N1 prije nekoliko godina, kada je uvezena velika količina vakcina, a naučnici počeli da pričaju da je to više komercijala nego preventiva.

Infektolog Stevanović pojašnjava da je vakcinacija prije svega mjera kojom se štiti pojedinac koji se vakciniše, ali da se na taj način jača i kolektivni imunitet.

"Znači, ako vakcinišete svoje dete prije svega njega štitite, ali isto tako se štite i sva druga djeca, jer je jako značajan i kolektivni imunitet. Jedna grančica će se lako saviti ali ako imate snop od 10-15 to mnogo teže ide", kaže Stevanović.

Kako kaže, ako u dječijem kolektivu ima 95 odsto vakcinisane djece, preostalih pet odsto koji nisu vakcinisani, jer ne smiju da primaju vakcinu, će takođe biti zaštićeni.

"Praktično pravite jedan širok i izuzetno jak front koji sprečava izazivača da uopšte uđe u osjetljivu populaciju i na taj način štitite sve nas zajedno", zaključio je on.

 

Izvor: nezavisne.com, Tanjug