Vlade RS i Federacije BiH danas su na odvojenim sjednicima u Banjaluci i Mostaru usvojili široki paket ekonomskih reformi na koji su se, u saradnji s Delegacijom EU i uz podršku Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva, obavezala sva tri nivoa vlasti.

U dokumentu "Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019.- 2022. godina" dogovoreno je da se svi nivoi vlasti obavezuju na ograničavanje izdataka za plate u javnom sektoru, depolizitaciju državnih preduzeća i reformu zdravstvenog sistema.

Oba entiteta će, kako se tvrdi, revidirati svoj portfolio državnih preduzeća i klasifikovati ih u kontekstu budućih aktivnosti, kako bi se unaprijedio njihov rad, što uključuje sve modalitete restruktuiranja.

Entiteti će, kako se navodi, preduzeti korake kako bi zaustavili rast neizmirenih obaveza u zdravstvenom sektoru i ostvarili finansijsku stabilnost, uključujući praćenje finansijskih rezultata fondova i pružatelja zdravstvenog osiguranja.

"Privatni sektor je trenutno premali, ima poteškoća da ostane konkurentan i nedostaje mu potrebne dinamičnosti za izvozno orijentisani rast.

Njegov udio u bruto domaćem proizvodu zemlje je tek 65 posto i najniži je u regiji, dok je produktivnost rada manja od polovine sedam manjih privreda u tranziciji u Evropi", naglašeno je, uz napomenu da je samo 15 posto radno sposobnog stanovništva u BiH formalno zaposleno u privatnom sektoru.

"Doprinosi za socijalna davanja su visoki, što negativno utiče na plate radnika i konkurentnost privatnog sektora. Nadalje, prosječna razlika između plata u javnom i privatnom sektoru je najveća u regionu", istakli su.