Vilijam Šekspir -genije pod vječnom sumnjom

23.04.2017 12:45

Na današnji dan 1564. godine rođen je najveći dramski pisac Vilijem Šekspir - tvorac "Hamleta", "Magbeta", "Otela", "Ričarda Trećeg", "Kralja Lira", "Ukroćene goropadi", "Sna ljetnje noći"...

Šekspir je umro na isti dan 1616. godine, a i danas ga smatraju najvećim piscem na engleskom jeziku i dramaturgom svjetskog glasa.

Njegov opus sastoji se od 38 pozorišnih komada, 154 soneta, dvije duge narativne i nekoliko drugih poema.

Njegovi pozorišni komadi prevedeni su na mnoge žive jezike i prikazuju se svuda u svijetu češće nego bilo koji drugi.

Šekspir je rođen i odrastao u Stratfordu na Ejvonu.

Između 1585. i 1592. započeo je uspješnu karijeru u Londonu kao glumac, pisac i suvlasnik glumačke družine "Ljudi lorda Čamberlena", kasnije poznatiju kao "Kraljevi ljudi". Vratio se u Stratford 1613. godine gdje je i umro.

Osim velikih drama, iza Šekspira je ostalo i mnogo nepoznanica iz ličnog života, a mnogi ljudi iz umjetničkog svijeta tvrdili su da Šekspir nije pisac komada koje je njegova družina izvodila, jer, navodno, nije bio dovoljno obrazovan.

Pisci Džordž Gordon Bajron i Čarls Dikens otvoreno su sumnjali da je on autor svih tih djela. Njima su se pridružili i druge poznate ličnosti: Mark Tven, Čarli Čaplin, Sigmund Frojd, Orson Vels...

Neki autori su u svojim knjigama tvrdili da je Šekspir čak bio nepismen, te da nije ostavio nikakva svjedočanstva o nastanku drama.

Prema istraživanju nekih istoričara, Šekspir je bio agent tajne policije kraljice Elizabete Prve, poznat pod pseudonimom Vilijem Hol.

On je, navodno, kao i drugi agenti, prisluškivao razgovore po pabovima, ispitivao boemske aristokrate i obavještavao kraljicu.

Šekspir je bio ugledan pjesnik i pozorišni pisac još za života, ali njegova reputacija nije dostigla današnje razmjere prije 19. vijeka.

Njegova smrt je prošla nezapaženo, svoje knjige i pozorišne komade nikad nije pominjao, čak ni u testamentu, tako da je sve to izazivalo sumnju u njegovo autorstvo.

Pošto nije bilo moguće dokazati da je neko drugi autor svih tih komada, jedan broj šekspirologa objašnjavao je da su to toliko genijalne drame da ih jedan čovjek nije mogao sam napisati.

Šekspirova djela odlikuje veoma bogat rječnik, ona broje čak i po 21.000 riječi, što je mnogo i za današnje kriterijume, jer se rječnik od pet do šest hiljada riječi smatra bogatim.

Gotovo sva Šekspirova djela pokazuju izuzetan talenat, ali i obrazovanje.

Autor tih komada dobro je upućen u tajne antičke književnosti, rimskog i engleskog prava, geografije, stranih jezika, te pitanja državne uprave.

Šekspir kao autor i Šekpir u privatnom životu su dva različita čovjeka.

Šekspirolozi ukazuju na to da je u "Mletačkom trgovcu" pisac osudio i razobličio zelenaštvo, ali da je sam, pred kraj života, pozajmljivao novac pod kamatu.

Kao pisac, Šekspir je u dramama, uglavnom, otvoreno izražavao simpatije za aristokrate i prezir prema prostom narodu. Ali, prema biografskim činjenicama, on je sam bio pripadnik običnog naroda.

Kao najveći kandidat za "pravog" Šekspira dugo vremena važio je Frensis Bejkon, poznati filozof i državnik.

U Bejkonovim djelima i u Šekspirovim komadima ima dosta podudarnosti i upadljivo sličnih misli.

Ovim pitanjem pozabavio se prije nekoliko decenija Vilijem Fridman, čuveni američki kriptolog koji je dokazao da Bejkon, ipak, nije napisao Šekspirove drame.

Tako, Šekspirov dramski i ljudski mit traje i dalje, a njegovi komadi su aktuelni i gledani, jer govore o osnovnim ljudskim "sastojcima", među kojima su: ljubav, mržnja, pohlepa, lojalnost, izdaja, strah i smrt.

 

Izvor: Srna