Usvojen prijedlog: Privatni fakulteti bez medicine, prava i prosvjete

29.01.2016 10:37

Prijedlog strategije obrazovanja Republike Srpske za period 2016 - 2021. godina, a koji je Vlada RS usvojila na jučerašnjoj sjednici, predvidio je nekoliko krupnih promjena u oblasti visokog obrazovanja, čije bi posljedice najviše osjetili privatni fakulteti i univerziteti.

Naime, ovim dokumentom predviđeno je da na privatnim visokoškolskim ustanovama ne mogu biti organizovani studijski programi za medicinska, pravna i pedagoška zanimanja, a planirano je i uvođenje obaveznog periodičnog vršenja nadzora nad studijskim programima koji se realizuju na visokoškolskim ustanovama.

Fakulteti i univerziteti čiji osnivač nije država kažu kako je ovde riječ o čistom favorizovanju javnih univerziteta kao i kršenju Ustava, jer se studentima ne može i ne smije zabraniti da studiraju tamo gdje žele ukoliko ta ustanova ispunjava sve zakonske propise.

Poručuju kako se otvara Pandorina kutija i najavljuju žalbe.

"Jedina razlika između državnih i privatnih visokoškolskih ustanova je njen osnivač. Drugih razlika nema. U svim podnošenjima zahtjeva, od zahtjeva za licenciranje i akreditaciju pod istim uslovima odgovaramo i moramo da odgovorimo komisiji", kaže Radovan Klincov, direktor Univerziteta za poslovne studije u Banjaluci.

Prema njegovim riječima, čelni ljudi privatnih visokoškolskih ustanova nisu imali priliku da učestvuju u izradi strategije, a po zakonu bi trebalo da budu ravnopravni učesnik u donošenju i izradi ovakvih dokumenata.

Sa druge strane, u Uniji studenata Republike Srpske, a koji godinama vode oštru politiku prema privatnim fakultetima, pozdravili su ovakvu odluku.

Smatraju kako je ovo ohrabrujuća stvar i kako bi privatne fakultete i programe na njima trebalo svesti na minimum.

Inače, kada je riječ o ostalim dijelovima strategije, treba istaći da su njom predviđene određene izmjene i u oblastima predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja.

U oblasti predškolskog obrazovanja cilj je povećanje obuhvata djece uzrasta od tri do šest godina predškolskim vaspitanjem, dok je u osnovnom obrazovanju akcenat na unapređivanju uslova rada škole i modernizaciji procesa nastave, kao i na jačanju vaspitne uloge škole.

 U oblasti srednjeg obrazovanja i vaspitanja planirano je razvijanje standarda zanimanja zasnovanih na kompetencijama i ishodima učenja, povezivanje stručnog obrazovanja i tržišta rada, te jačanje sistema usmjeravanja i informisanja pri izboru budućeg zanimanja učenika.