Stručnjaci: Način na koji većina kuva rižu opasan za zdravlje

28.01.2020 18:26

Milioni ljudi svakodnevno rizikuju svoje zdravlje neispravnim načinom kuvanja riže, posebno ako se ta namirnica često nalazi na njihovom stolu, upozoravaju naučnici.

Nedavno istraživanje pokazalo je kako česta metoda kuvanja riže - u zdjeli ključale vode dok ona ne ispari, izlaže one koji je jedu tragovima otrovnog arsena.

On kontaminira rižu tokom uzgoja, a rezultat je industrijskih toksina i pesticida.

Arsen, pa čak i u tragovima, povezuje se s povećanim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa i raka, kao i problema u razvoju te je najopasniji za djecu, upozorava Andy Meharg, profesor bioloških nauka na Univerzitetu Belfast.

On je testirao različite načine kuvanja riže kako bi otkrio koji je među njima najzdraviji.

U prvoj metodi stavio je jednu šoljicu riže i dvije šoljice vode te je voda isparila tokom kuvanja - kako se riža najčešće kuva. Otkrio je da je tom metodom u riži ostalo najviše arsena.

U drugoj metodi stavio je jednu šoljicu riže i pet šoljica vode te izbacio višak vode, a nivo arsena se prepolovio.

U trećoj metodi riža se kuvala tako da se namakala preko noći, ujutro isprala sve dok voda nije bila čista te potom skuvala - čime se udio toksina smanjio za 80 posto. 

Istraživanja na evropskom tržištu otkrivaju kako čak 58 posto proizvoda s rižom sadrži visok nivo arsena, pa se preporučuje da rižu uvijek prethodno natopite i isperete da se smanji vjerovatnoća štetnih posljedica na zdravlje.

Riža - zdrava ili ne?

Žitarica iz tropskih i suptropskih predjela Afrike i Azije već je godinama u središtu polemika - dok je polovini čovječanstva osnovna hrana, drugi je proglašavaju "prehrambenom prevarom" jer je puna ugljikohidrata te pridonosi debljanju. Ali šta je prava istina?

Naime, sve se svodi na to koji tip riže jedete, objašnjavaju nutricionisti. Bijela riža se smatra "nutritivno lošom", jer se dobija skidanjem ovojnice zrna, zbog čega je njena hranjiva vrijednost manja. U procesu mljevenja se uklanjaju mekinje i klice, što joj oduzima vitamin B, željezo i vlakna. Iako se naknadno obogaćuje željezom i B vitaminom, vlakna se u nju nažalost ne mogu vratiti. Smeđa riža je ista stvar kao i bijela, ali ona je ipak "cjelozrnata žitarica", jer je njoj uklonjena samo vanjska nejestiva opna te je bolji izbor vlakna, vitamina E i antioksidansa.

Smeđa riža

Tako se u jednoj šoljici kuvane smeđe riže nalazi oko 3,5 grama vlakna, a ista količina bijele riže sadrži manje od jedan gram. Osim toga, studije pokazuju da dio rižinog zrna poznat kao subaleuronski sloj može pružati zaštitu od visokog krvnog pritiska i ateroskleroze, a on se nalazi samo u smeđoj riži. Takođe, dokazano je kako mijenjanjem bijele za smeđu rižu ljudi smanjuju rizik od dobijanja dijabetesa tipa 2.

Ipak, jednu stvar treba imati na umu - većina ljudi misli kako je smeđa riža sinonim za cjelozrnatu, ali tehnički cijela zrna riže mogu biti različitih boja, zavisno od sorte žitarice.

A šta je sa divljom rižom?

Ona je žitarica koja raste na vodi te ima nešto više proteina od smeđe riže, a studije pokazuju kako ima najbolji učinak na snižavanje nivoa holesterola. Iako su smeđa i divlja riža svakako bolji odabir od bijele, nutricionisti upozoravaju kako je bolje ne kupovati njihove mješavine, jer najčešće sadrže visok nivo soli. 

Prema dimenzijama, riža se obično dijeli u tri grupe, a veličina zrna nema uticaja na nutritivnu vrijednost:

Riža dugog zrna - tri do pet puta je duža nego šira. Zbog amiloze u zrnu, pri kuvanju se ne sljepljuje i stvara rastresitu strukturu, pa je pogodna za salate i pržena jela s rižom.

Riža srednje dugog zrna - otprilike su dvostruko duža od svoje širine i sadrže podjednake količine amiloze i amilopektina. Nakon kuvanja, zrna su ipak sklonija sljepljivanju.

Riža kratkog zrna - ima više amilopektina, pa su zrna zdepasta, okruglasta i ljepljiva. Takva riža pogodna je za rižota, suši i deserte na bazi riže.

 

(24sata.hr)