"Slaninu jedu kao lijek za sve"

16.10.2018 08:29

Samo mali procenat domaćeg stanovništva se izbalansirano hrani, a na potrošačkoj trpezi uveliko dominira bijeli hljeb i razne jeftinije tjestenine, riža, krompir i sve ono što nam je džepu prihvatljivo, dok se, na primjer, teletina i riba u tanjiru nađu samo u izuzetnim prilikama.

Pobornici smo, kažu istraživanja, punomasnog mlijeka, slanine, pohovane hrane i pržene na mnogo ulja. Na ove nezdrave načine ishrane ukazano je povodom Svjetskog dana hrane, koji se obilježava danas, a ovоgоdišnji slоgаn је "Nаšа dјеlоvаnjа su nаšа budućnоst" i sliјеdi viziјu Оrgаnizаciје zа hrаnu i pоljоprivrеdu "Iskоriјеniti glаd".

Kako je za "Nezavisne" rekla Ljiljana Stanivuk, supspecijalista ishrane u Institutu za javno zdravstvo RS, kada pacijenti dođu u savjetovalište za ishranu, na osnovu njihovog jelovnika u prethodna 24 časa jasno je da oni mnogo griješe u izboru namirnica, količini, načinu  pripreme hrane i u ritmu  obroka u toku dana.

"Faktički ništa ne radimo kako treba. Pri izboru hrane jedemo previše bijelog hljeba, nepravilno pripremljene obroke, uštipke, palačinke, pržena tijesta i pite.  Naš narod vjeruje da moramo jesti punomasne mliječne proizvode. A  imamo nedostatak ribe i mimo posta je ona rijetko  u tanjiru", ističe Stanivukova.

Dodaje da je uočeno da se jede mnogo mesnih prerađevina i dimljenog mesa.

"Slanina, prema mišljenju pacijenata, liječi sve, posebno sa bijelim lukom. Slaninu ne treba isključi iz jelovnika, ali je treba redukovati, da to bude  rijetko i u malim količinama. Ima tu i osoba  koje su baš informisane i imaju izbalansiranu ishranu, ali uglavnom malo se jede  povrća, ponešto kroz salatu", kaže Stanivukova.

Što se tiče voća, ono se, kako ističe, ili ne jede dovoljno ili se jede u prevelikim količinama, a ni jedno ni drugo nije dobro.

"Puno se masti i ulja koristi za pripremu hrane i još dominiraju  prženje, pohovanje, zaprške", kaže Stanivukova.

Murisa Marić iz Udruženja građana "Don" kaže da se mali procenat domaćeg stanovništva izbalansirano hrani. Zbog toga što smo ekonomski na izuzetno niskoj ljestvici, na trpezi dominiraju bijeli hljeb, jeftine tjestenine, riža, krompir, a zbog niske cijene piletina je zamijenila ostalo meso.

Ističe i da potrošači teško mijenjaju navike, a djeca još u najranijem  uzrastu jedu picu, tijesta, piju gazirane sokove i nemaju edukativne časove u oblasti ishrane.

Povodom ovog svjetskog dana oglasila se i Agencija za bezbjednost hrane BiH, koja uz podršku projekta USAID/Sweden FARMA II sprovodi obuke inspekcijskih organa s ciljem jačanja kapaciteta za nadzor i kontrolu ostataka pesticida u i na hrani.

U saradnji sa Češkom razvojnom agencijom,  sprovode se aktivnosti na kontroli aditiva u hrani, a biće održana radionica o epidemijama uzrokovanim hranom.

Institut zа јаvnо zdrаvstvо RS uz pоdršku nаdlеžnih ministаrstаvа sprоvоdi Prоgrаm prоmоciје zdrаvljа u prеdškоlskim ustаnоvаmа "Škоlе/prеdškоlskе ustаnоvе priјаtеlji prаvilnе ishrаnе".

821 milion ljudi neuhranjen

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) objavila je da je u prethodnoj godini 821 milion ljudi u svijetu patio od hronične neuhranjenosti. Gojaznost u svijetu takođe ubrzano raste, a mnoge zemlje istovremeno se suočavaju s oba ova izazova.  FAO poziva na udruživanje svih zemalja kako bi se omogućio "Svijet bez gladi", što je jedan od glavnih ciljeva održivog razvoja koje je razvio UN.

Kako bi se osigurala dovoljna količina hrane u svijetu, poljoprivredni sektor će 2050. godine morati proizvesti duplo više hrane, hrane za životinje i biogoriva u odnosu na 2012. godinu.

 

 

 

Izvor: nezavisne.com