Sjećanje na zemljotres koji je promijenio Banjaluku

27.10.2026 13:57

Žrtve, oštećene zgrade i ulice zatrpane ruševinama, gradski sat zaustavljen u trenutku razornog udara zemljotresa, postali su simboli katastrofe koja je 27. oktobra 1969. godine promijenila Banjaluku i ostavila dubok trag u kolektivnom pamćenju njenih stanovnika.

Zvanični podaci govore da je magnituda zemljotresa koji se desio u Banjaluci iznosila M=6,6 jedinica Rihterove skale.

Kazala je ovo Vesna Šipka, samostalni stručni saradnik za planove zaštite i spasavanja u dijelu rizika od zemljotresa, te dodala da treba imati u vidu činjenicu da je to ujedno najjači zemljotres koji se ikada desio sa epicentrom na teritoriji Bosne i Hercegovine, te jedan od nekoliko najjačih na prostoru bivše Jugoslavije, pa je jasno da iz njegove snage, odnosno količine oslobođene energije, direktno potiče njegova razornost.

Kako dodaje, decenijama se u javnosti baratalo podatkom o 15 smrtno stradalih i oko 1.100 povrijeđenih osoba, ali nije postojao zvaničan i verifikovan dokument sa tačnim brojem i identitetom svih žrtava.

Na osnovu naučnog istraživanja koje sprovodi ova sagovornica izvršena je detaljna provjera i verifikacija postojećih spiskova žrtava i povrijeđenih, ali se došlo i do novih saznanja o osobama koje su usljed teških povreda naknadno preminule u drugim gradovima.

"Tim povodom je 30. jula postavljena spomen-ploča sa 14 imena žrtava, od kojih je pet identifikovano upravo kroz ovo istraživanje.

Pored toga, postoje podaci za još nekoliko stradalih osoba, ali se čeka potvrda njihovih porodica radi konačne verifikacije s obzirom na to da je zbog protoka vremena, raspada države i ratnih zbivanja to i jedini pouzdan način utvrđivanja činjenica", objasnila je ona.

Kako dalje dodaje, s obzirom na to da je zemljotres praktično razorio grad, da su tri četvrtine školskih objekata srušene ili teško oštećene, zbog čega je 10.000 školske djece sa svojim nastavnicima napustilo grad i školsku 1969/70. godinu završilo u drugim gradovima širom bivše Jugoslavije, te da su brojni stambeni, industrijski i trgovački objekti oštećeni, dok su medicinski i objekti socijalne zaštite srušeni, jasno je da su posljedice po stanovništvo bile katastrofalne.

Pomoć koja je stizala iz brojnih krajeva tadašnje države i iz inostranstva, kako Kovač ističe, omogućila je relativno brz oporavak, ali i snažan napredak grada.

"Tako su nikla nova naselja Nova varoš, Borik, Starčevica i Paprikovac, takođe su otvorene brojne firme, autobuska stanica, Klinički centar, a od 1975. godine Banjaluka postaje jedan od univerzitetskih centara bivše države"

Grad od 70.000 ljudi ubrzo nakon zemljotresa udvostručio svoju populaciju, budući da je već 1981. godine imao gotovo 124.000 stanovnika.

(Nezavisne.com)