Prijedorčanin proizvodi pčelinji otrov koji liječi mnoge bolesti

10.03.2021 10:15

Radu sa pčelama posvetio sam skoro cijeli život, a od pčelarstva, kao jedinog izvora prihoda, živim od 2000. godine. Nema formule kako biti dobar pčelar, važna je isključivo ljubav prema ovim važnim i vrijednim insektima i eko-sustavu - pčelarstvo je težak fizički posao koji iziskuje velika odricanja, trud i rad, a ujedno i psihoterapija, kazuje pčelar Sulejman Jakupović.

U prijedorskom naselju Kozarac, koje se ugnijezdilo na obroncima podno planine Kozare, Jakupovići trenutno broje 480 pčelinjih zajednica na sedam selidbenih pčelinjaka - tokom godine pčelinjake sele na različita mjesta, jer "pčele zbog paše moraju da putuju na veće nadmorske visine".

Brojni su proizvodi u ponudi Pčelarstva "Jakupović" - med, vosak, polen, propolis, perga i rojevi te pripravci na bazi meda - sirupi od ljekovitog bilja i meda i kreme na bazi propolisa, voska i meda, ali i jedan proizvod ne tako karakterističan za naše podneblje - naime, Sulejman je pionir u proizvodnji pčelinjeg otrova - apitoksina u Bosni i Hercegovini.

"Pčelinji otrov različitim uređajima sakupljam 12 godina. Sam proces prikupljanja, značajno sam se unaprijedio u odnosu na početnu tačku u ovom poslu i radim na human način, odnosno pčele ostaju žive i zdrave i poslije ispuštanja otrova", pojašnjava pčelar za "Nezavisne".

Sam proces prikupljanja ovog najdragocjenijeg proizvoda pčela započinje kada se pored košnice postavi staklena ploča povezana sa stimulatorom koji proizvodi određene frekvencije struje koje iritiraju pčele te je zbog ove metode potrebno veliko znanje o tome koliki će biti intervali stimulacije i koje jačine frekvencije.

"Pčele izazvane određenim frekvencijama bodu staklenu površinu, odnosno ispuštaju otrov iz žaoke. Poznato je da pčela nakon uboda izgubi žaoku i ugine, ali u ovom slučaju insekti bodu staklenu ploču, na njoj ostaje samo otrov, koji se nakon sušenja skida sa ploče u obliku bijelog praha, a pčele preživljavaju", objašnjava Sulejman i dodaje da je za jedan gram otrova potrebno 90.000 uboda pčela u stimulator.

Ovako dobijen pčelinji otrov upotrebljava se za liječenje više od 70 bolesti - neke od njih su multipla skleroza, reumatski artritis i oboljenja krvnih sudova, te se koristi za serume protiv anafilaktičkog šoka, odnosno koristan je ljudima koji su alergični na ubod pčele, a ima važnu primjenu i u kozmetičkoj industriji.

"Hvala Bogu, kupaca za pčelinji otrov ima, a cijena zavisi od samog kvaliteta. Kreće se od 35.000 do 70.000 dolara po kilogramu, odnosno od 35 do 70 dolara po gramu", navodi Sulejman.

Ponosan je čovjek koji je život posvetio pčelama na kvalitet svojih proizvoda, a u prilog činjenici da su struka i kupci prepoznali blagodeti mednih pripravka po zdravlje, govore brojne domaće i međunarodne nagrade koje Jakupovići dobijaju na sajmovima, što, kako pčelar objašnjava, znači da BiH svijetu nudi kvalitet, a ne kvantitet.

Nestanu li pčele sa planete Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaju još oko četiri godine života. Bez pčela nema oprašivanja, nema ploda, nema hrane, nema ni ljudi - upozorio je svojevremeno veliki Albert Ajnštajn.

Kozarčanin koji za pčelarstvo kaže da nije prisutno u njegovom životu, nego je "pčelarstvo njegov život", odlučan je u namjeri da posvećenim radom održi granu poljoprivrede koja se bavi uzgojem pčela medarica radi dobijanja meda, voska, matične mliječi, peluda, propolisa i pčelinjeg otrova i pored činjenice da na nivou BiH nema zakona o pčelarstvu, što pčelarima umnogome otežava posao.

"Planovi za budućnost su nastavak rada sa pčelama, ali i nastavak edukacije mladih pčelara kojih je iz godine u godinu više. Održao sam u zemlji i inostranstvu više od 250 stručnih predavanja i sretan sam kada mogu prenijeti stečena znanja - ako ih zadržimo za sebe, ne vrijede ništa. U BiH je i pored svih problema i iseljavanja mladih ljudi pčelarstvo jedna od rijetkih grana poljoprivrede koja napreduje", dodaje vrijedni pčelar i zaključuje da je pčela "čudo božje".

 

(nezavisne.com)