Preduzeća u Srpskoj masovno "bježe" iz AD u DOO

27.01.2016 09:31

U Republici Srpskoj sve više akcionarskih društava prelazi u društva sa ograničenom odgovornošću što im smanjuje troškove, ali omogućava i znatno netransparentnije poslovanje.

Sa Banjalučke berze u zadnjih pet godina delistirano je 61 preduzeće zbog prelaska u DOO i zatvorena akcionarska društva. Od tog broja u DOO je prešlo 55 preduzeća, a u zatvorena AD šest društava.

Među tim preduzećima su "Pobjeda" Bijeljina, "Borac" Trebinje, Fabrika za pocinčavanje Srebrenica, "1. maj metalska" Banjaluka, "Mrkonjićputevi", "Tržnica" Banjaluka, "Banja Laktaši", Fabrika vijaka Mrkonjić Grad, "Srbinjeputevi" iz Foče i mnogi drugi.

Direktor Banjalučke berze Milan Božić kaže da je procesom privatizacije u RS predviđeno da veliki broj preduzeća bude pretvoren u akcionarska društva iako značajan broj njih nije bio spreman za takav vid vlasničke strukture. Pored toga, prema njegovim riječima, u tim preduzećima mali akcionari su masovno prodavali akcije po vrlo niskim cijenama jer nisu imali dividendu niti bilo kakve realne razloge da očekuju porast vrijednosti tih akcija.

"U takva preduzeća su dolazili investitori koji su željeli da u potpunosti kupe taj kapital i uspjevali su uz relativno male iznose ulaganja", naglasio je Božić.

Istakao je da je potrebno uraditi analizu uzroka zbog kojih mnogi bježe iz AD u DOO kao što su troškovi i organizacioni zahtjevi te razmisliti o eventualnom prilagođavanju zakonskih rješenja koja bi bila prihvatljivija za mala AD. Istakao je da postoje i prakse u okruženju gdje otvorena AD imaju bolji poreski tretman.

Prelazak u DOO nije u interesu države

"Kod malih preduzeća je mnogo jednostavnije poslovati u formi DOO i to je jedan od razloga zašto su investitori koji su ispunili uslove da transormišu preduzeće to i uradili. Interes države sigurno nije da firme prelaze iz više transparentnih u manje transparentna društva, jer u transparentnijem društvo se ostvaruje mnogo više prilika za razvoj s obzirom da su im dostupniji izvori finansiranja", rekao je Božić.

S druge strane, dodao je, takva preduzeća mogu mnogo više da utiču na ekonomski razvoj zemlje jer su im mogućnosti veće, mogu mnogo više da investiraju u nove tehnologije.

"Dakle, interes države je da se preduzeća korporatizuju, a ne da se zatvaraju", naglasio je Božić.

Pored toga, postoji i neposredan interes države za transparentnije poslovanje jer je kod akcionarskih društava vjerovatno mnogo lakše naplaćuju javni prihodi.

"U tim društvima je mnogo razvijenije finansijsko izvještavanje, mnogo su jači kontrolni mehanizmi i vjerovatno postoji mnogo manje prostora za utaju poreskih obaveza. To je jedan od razloga zbog koji se u nekim zemljama u kojima je akcionarstvo mnogo razvijenije na isti nivo društvenog proizvoda ostvaruje mnogo više javnih prihoda", naglasio je Božić.

On je istakao da u RS u svega nekoliko sektora postoje dobro organizovane korporacije čijim akcijama se trguje na berzi, ali da upravljanje u takvim preduzećima još nije dovoljno razvijeno u poređenju sa korporacijama koje posluju u razvijenim zemljama.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da i zakon u RS predviđa da većinski vlasnik koji ima više od 90 odsto akcija može da kupi i preostale akcije i da je to jedan od razloga prelaska AD u DOO. S druge strane, kako ističe, mali akcionari u RS su potpuno nezaštićeni tako da su se uglavnom odlučivali da prodaju svoje akcije.

"Takođe, firme koje su na berzi moraju da imaju potpuno javne podatke o poslovanju, što vlasnici naših kompanija baš i ne vole. Odlučuju se da vode svoj biznis kako su ga i do sada vodili smatrajući da tu nema ko šta da gleda. To je totalno naopako od onoga kako bi trebalo da bude", naglasio je Pavlović.

Prednosti za vlasnike

Promjenom pravne forme iz otvorenog akcionarskog društva u društvo sa ograničenom odgovornošću dobija se sljedeće:

promet udjela se vrši bez posredstva Berze,

dalji otkup udjela manjinskih vlasnika od strane većinskog vlasnika se odvija bez sprovođenja komplikovane procedure javne ponude za preuzimanje,

nema ograničenja vezanih za definisanje cijene prilikom otkupa udjela od preostalih vlasnika,

ostvaruje se veća kontrola nad trgovinom udjelima firme kroz ostvarivanje prava preče kupovine od strane postojećih akcionara,

povećanje kapitala novim ulozima (novčanim ili nenovčanim) vrši se bez saglasnosti Komisije za hartije od vrijednosti,

veća sloboda pri definisanju organa firme (nema obaveze vezane za postojanje Upravnog odbora) i odnosa među suvlasnicima,

smanjuje se opasnost od primjene zakonskih kaznenih odredbi usljed ne izvršavanja ili propuštanja rokova za izvršenje propisanih radnji za privredno društvo,

nema obaveze izrade i stalnog inoviranja Prospekta za trgovanje akcijama na Berzi,

smanjuju se obaveze izvještavanja javnosti o bitnim događajima,

mogućnost da se promjena pravne forme iskoristi za otkup akcija od manjinskih akcionara po tržišnoj vrijednosti, odnosno mogućnost da manjinski akcionari ostvare pravo na dobijanje tržišne vrijednosti svojih akcija i sl.

Na taj način ostvaruje se prilična ušteda u troškovima poslovanja jer se izbjegavaju sljedeći troškovi:

revizija finansijskih izvještaja (samo za mala preduzeća),

javno oglašavanje u dnevnim novinama i obavještavanje Berze i Komisije za hartije od vrijednosti prilikom sazivanja i održavanja sjednica Skupštine, planova poslovanja, isplate dividende i drugih bitnih događaja,

prilikom otkupa udjela manjinskih vlasnika od strane većinskog vlasnika ne plaćaju se, kao kod otvorenog akcionarskog društva, naknada Komisiji za hartije od vrijednosti, troškovi obezbjeđenja sredstava na cjelokupan preostali iznos kapitala, izrade dokumentacije za odobrenje javne ponude, oglašavanja u dnevnim novinama i sl.,

prilikom povećanja kapitala novim ulozima ne plaća se naknada Komisiji za hartije od vrijednosti, niti se mora plaćati brokeru/banci naknada za organizovanje upisa i uplate akcija,

prilikom povećanja kapitala iz dobiti ne plaća se naknada Komisiji za hartije od vrijednosti, kao u slučaju emisije akcija kod otvorenog akcionarskog društva,

troškovi nadzora Komisije za hartije od vrijednosti ne plaćaju se jer Komisija više neće vršiti nadzor,

ne plaća se usluga izrade ili inoviranja Prospekta za trgovanje akcijama na Berzi, kao ni kasnije naknade Centralnom registru i brokerima.