Posljednji podaci: U kojim branšama je najviše zaposlenih u BiH?

22.08.2025 08:43

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, najviše zaposlenih je bilo u prerađivačkoj industriji i trgovini na veliko, te popravci motornih vozila i motocikala.

"U junu 2025. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 853.348, a od toga je 390.447 žena. U odnosu na maj 2025. godine broj zaposlenih osoba se povećao za 0,1%, a broj zaposlenih žena se nije mijenjao", piše u podacima Agencije.

U broju zaposlenih osoba prema klasifikaciji djelatnosti se navodi da je u prerađivačkoj industriji u junu bilo zaposleno 160.205 osoba, dok je u trgovini na veliko i malo, te popravci motornih vozila i motocikala radilo 158.120 lica.

Slijedi javna uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje, u kojima je zaposleno 76.833, dok je u obrazovanju radilo 72.518 osoba.

U djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite bilo je 63.207 zaposlenih, dok je u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane radilo 42.836 osoba.

U građevinarstvu je radilo 41.774 osoba, u prevozu i skladištenju 39.111, a u informacijama i komunikacijama 29.643 osobe.

Stručne, naučne i tehničke djelatnosti zapošljavale su 27.944 osobe, dok su administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti zapošljavale 20.616 osoba.

Tako je u finansijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja radilo 19.058, u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu 18.939 osoba, a u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 17.906.

"Ostale uslužne djelatnosti zapošljavale su 17.761 lice, umjetnost, zabava i rekreacija 15.099, vađenje ruda i kamena 14.836, snabdijevanje vodom, uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom, te djelatnosti sanacije okoline 13.658. Najmanje zaposlenih u junu bilo je u sektoru poslovanja nekretninama, i to 3.283 osobe", stoji u ovim podacima.

Ekonomista Marko Kuga rekao je za "Nezavisne novine" da je potpuno razumljivo da su prerađivačka industrija i trgovina dominantne industrije po broju zaposlenih.

"Ove grane su ključne za ekonomsku aktivnost BiH. Prerađivačka industrija, koja obuhvata proizvodnju hrane, metalnih proizvoda, tekstila i druge sektore, predstavlja temelj za izvoz i unutrašnju potrošnju, dok trgovina ima veliki uticaj na potrošnju i ekonomsku dinamiku, naročito u urbanim sredinama. Kao prilog datoj tvrdnji, navešću primjer njemačke kompanije 'Lidl', koja je samo u prethodnih nekoliko godina uložila oko pola milijarde maraka u razvoj i izgradnju svoje maloprodajne mreže u Bosni i Hercegovini. Međutim, postoji prostor za diverzifikaciju ekonomije i razvoj drugih grana koje bi mogle dodatno doprinijeti smanjenju nezaposlenosti i poboljšanju životnog standarda", objašnjava Kuga.

Prema njegovim riječima, jedna od tih grana je ulaganje u energetski sektor.

"Bosna i Hercegovina u posljednje vrijeme postaje sve privlačnija stranim investitorima za ulaganje u obnovljive izvore energije. S obzirom na globalne trendove prema održivoj energiji, BiH bi mogla investirati u razvoj sektora obnovljivih izvora energije, kao što su solarna, vjetro i hidroenergija. To bi otvorilo mnoga nova radna mjesta u instalaciji, održavanju i proizvodnji opreme za ove tehnologije. Vrijedi napomenuti da je Bosna i Hercegovina od izvoznika električne energije, prvi put ove godine, tačnije u januaru, uvezla više električne energije nego što je izvezla. Prethodnih godina, izvoz električne energije je u značajnoj mjeri nadmašivao uvoz", zaključio je Kuga.

(Nezavisne)