Posljedice zabrane rada nedjeljom - Mađari uveli pa ukinuli

11.05.2021 18:13

Hrvatska vlada ima plan da radnje mogu raditi samo 16 nedjelja u godini, a javnost se sada pita kakve će biti posljedice zabrane rada nedjeljom, o kojoj se tako dugo polemiše u regionu.

Tačnije, pitanje je koliki će uticaj neradna nedjelja imati na BDP Hrvatske u 2021, ali i na budžetske prihode.

Podaci iz sastava fiskalizacije o prometu u maloprodaji po danima u nedjelji, koji sugerišu da se, osim u tržnim centrima, nedjeljom ostvaruje najmanji promet u maloprodaji, nisu najsrećniji za izvlačenje zaključaka jer su u prihode maloprodaje uključeni i oni koji su dosad radili nedeljom i oni koji nisu, piše Novi list.

Uz to, uticaj zabrane rada nedjeljom neće biti jednak kad su u pitanju, recimo, maloprodajni lanci u kojima se uglavnom kupuje hrana ili objekti u tržnim centrima gdje se kupuju obuća, odjeća, namještaj… Upravo su te radnje najviše stradale prošle godine, prilikom zatvaranja privrede.

Teško su se oporavljali od pada prometa, a uz to su dobili i moćnu konkurenciju - onlajn prodaju. Odluka da radnje moraju zatvoriti svoja vrata nedeljom - vjerovatno će građane Hrvatske još jače gurnuti ka onlajn šopingu. Tamo je, prema zvaničnim podacima, internet kupovina porasla 12,6 odsto lani.

Veliki dio kupaca zadržao je naviku da kupuje iz svog doma, jer je, na primjer, u Hrvatskoj u martu ove godine internet prodaja porasla 11,4% u poređenju sa prošlom godinom. Osim što fizičke radnje tako gube kupce, i država gubi prihode, jer porezi prikupljeni putem onlajn kupovine nisu ni blizu onih iz klasičnog oblika šopinga.

Moguće da su koristi od zabrane rada prodavnica nedjeljom veće od eventualnog gubitka prihoda ili smanjenja doprinosa rastu BDP-a, ali zasad ih Vlada Hrvatske nije objavila, niti je podatke o tome dostavila onima s kojima razgovara o izradi Zakona o trgovini.

U toj priči, pozicija sindikata je prilično jasna - oni već godinama traže uvođenje neradne nedjelje, a sa druge strane, trgovci se protive takvoj regulaciji i kažu da ni oni nemaju računicu o uticaju na BDP i budžetske prihode, jer država ne vodi statistike koje bi takvu procjenu omogućile.

"Imamo primjer Mađarske koja je zabranila rad nedjeljom, pa povukla zabranu. Zabrane su još uvedene, na primjer, u Poljskoj i Crnoj Gori i procjene u tim zemljama govore o padu BDP-a od najmanje jednog postotnog poena. Što se tiče budžetskih prihoda, podaci Evropskog veća tržnih centara kažu da je Amazon u prošloj godini u EU onlajn prodao 21,3 milijarde dolara robe, a da je na to platio 2,1 milijardu dolara poreza. U Hrvatskoj čak i oni onlajn trgovci, koji su uspeli dobiti 'hr domen', nisu registrovani u toj zemlji, nego u nekoj drugoj evropskoj državi i tamo plaćaju porez", ističe preduzetnik Denis Čupić.

Što se tiče primjedbi da rad nedjeljom nije adekvatno plaćen, Čupić kaže da i o tom problemu treba razgovarati, ali da je država možda trebalo da razmisli o ovome.

Kaže da se, umjesto o zabrani rada prodavnica nedjeljom, možda trebalo razmisliti o tome da u Zakonu o radu jasno piše koliko se rad nedjeljom, bez obzira o kojoj je struci riječ - mora dodatno platiti, a ne da samo stoji kako se "mora više platiti".

Željko Lovrinčević, ekonomski analitičar, kaže da su upravo regulisanje plate za rad nedjeljom i strogo poštovanje slobodnog dana - bili alati koji su državi mogli pomoći da izbjegne klasične zabrane koje će, vjerovatno, opet završiti na Ustavnom sudu.

"Da se jasno regulisalo plaćanje rada nedjeljom, da su to inspekcije strogo nadzirale i kažnjavale ako se zakon nije poštovao, već dosad bi mnogi koji rade tim danom sami prestali s tom praksom, ako ne mogu platiti radnike. Država nije u stanju da osigura poštovanje zakona niti su njene službe u stanju da zaštite radnike, pa onda tu rupu krpi novom regulativom- potpunom zabranom rada", kaže Lovrinčević.

 

(nezavisne.com)