Otišli u Australiju da žive bolje, sada ta zemlja tone u recesiju

03.06.2020 17:49

Australijanci ne pamte ovakav ekonomski šok u posljednjih 30 godina. Prema zvaničnim podacima, ekonomija je potonula za 0,3 odsto u prva tri meseca 2020, zbog požara i pandemije.

Ekonomisti očekuju da će aktuelni podaci vezani za trenutni kvartal pokazati da je karantin "gurnuo" Australiju u recesiju. To je njihov zaključak nakon što su vlada i centralna banka odlučile da uvedu mjere koje će da podrže ekonomiju.

Kada je riječ o BDP-u, njegov pad je rezultat razarajuće sezone, slabe potražnje, oslabljenog turističkog potencijala. Australija je, inače, sada doživjela najsporiji godišnji rast od 2008/9, kada je nastupila Svjetska ekonomska kriza.

"Reserve Bank of Australia" je u martu smanjila glavnu kamatnu stopu na rekordno nizak nivo, od 0,25 odsto. Centralna banka je takođe pokrenula program neograničenog otkupa obveznica.

Guverner Filip Lou je stava da se Australija trenutno suočava s uslovima gorim nego za vrijeme Velike depresije. Ipak, ne gubi optimizam, kaže da je sasvim realno da se oporavi ranije nego što je očekivano.

Vlada Australije je takođe obećala stotine milijardi dolara za pomoć preduzećima i pojedincima, i najavila da će uskoro biti predstavljene nove stimulativne mere.

Veliki broj Srba se odselio u Australiju poslije Drugog svjetskog rata, i danas ih je najviše u Pertu, Melburnu, Sidneju. Prema nekim podacima, tamo boravi oko 100.000 ljudi srpskog porijekla. Otišli su davno "trbuhom za kruhom", a sada mlađe generacije ubiraju plodove napornog rada roditelja, baka, deka.

Prosječna plata u Australiji je u maju 2019. godine iznosila 1.482 evra, i ova zemlja je 12. na listu najjačih ekonomija na svijetu, međutim, vrijeme će pokazati kako će se taj status mijenjati.

 

Prema nekim podacima, najveći broj Srba koji žive u Australiji - radi u struci, i uglavnom imaju visoko obrazovanje. Zatim slijede trgovci i zaposleni u uslužnom sektoru. Upravo ta grupa Srba bi mogla da se suoči s egzistencijalnim problemima sada.

Oni koji su u dobroj poziciji, jesu zaposleni u IT sektoru, finansijama, arhitektonskim firmama, rudarstvu. Nezaposlenost je generalno veoma niska, ali se i to usljed krize promijenilo.

Prošlog mjeseca, Japan je potonuo u recesiju, prvi put od 2015. godine, pošto im je godišnji tempo smanjen za 3,4 odsto. Recesija je, inače, definiše kao dvije četvrtine u nizu ekonomskih kontrakcija ili smanjenju BDP-a.

(Telegraf.rs)