Osobe s autizmom trebaju zagrljaj društva

02.04.2024 08:39

Svjetski dan svjesnosti o autizmu svake godine se obilježava 2. aprila, s ciljem povećanja svijesti o ovom poremećaju, čije su karakteristike abnormalnost u socijalnoj interakciji i komunikaciji, kao i izrazito ograničena interesovanja i često ponavljanje radnji.

Ovaj dan će širom svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj, biti obilježen puštanjem plavih balona, što je jedan od simbola autizma.

Da je potrebno više govoriti o osobama sa autizmom, i to ne samo 2. aprila, kazala je za "Nezavisne novine" Mirjana Kojić, predsjednica Udruženja za pomoć licima s autizmom "Djeca svjetlosti" iz Banjaluke.

"Dijagnoza autizma se obično ne daje sve dok dijete ne krene u školu i potrebno je proći kroz mnogobrojne komisije, a roditelji se suočavaju sa dijagnozom razvojnog poremećaja i sumnjom na autizam. Želim da im poručim da kada ne znaju šta da rade, neka nam se jave u udruženje. Mogu nam se javiti i na Facebook stranici, a mi ćemo dati dalje upute kako da taj čitav put olakšamo", kazala je Kojićeva i napomenula da u dnevnom centru za odrasle imaju pet osoba s autizmom čije  zbrinjavanje omogućava Centar za socijalni rad.

"Već godinama imamo i radionice sa djecom u popodnevnim časovima i uvijek je tu po tridesetak djece koja dolaze, a sve finansiramo kroz razne projekte ili uz pomoć grada. Jedan od većih problema s kojima se suočavaju porodice djece i odraslih sa autizmom je činjenica da je teško pronaći asistenta u nastavi, ali i šta nakon punoljetstva osoba sa autizmom, kao i kako im pomoći nakon smrti njihovih staratelja ili roditelja", kaže ona i napominje da se sve češće dešava da roditelji, najčešće majke, same budu asistenti svojoj djeci.

"Potrebno je bolje regulisati status asistenta, koji se stalno smjenjuju kada nađu bolji posao, sa boljim statusom i bolje plaćen. To je problem, posebno kada se dijete privikne na tu osobu, a asistenti bi se, naravno, zadržavali kada bi primanja bila veća", smatra Kojićeva.

Podsjetila je da je od 1. marta pokrenuta i humanitarna akcija "Od Banjaluke s ljubavlju", u okviru koje humani građani i institucije pozivom na broj 1414 mogu donirati jednu marku za izgradnju kuće za privremeno i dugoročno zbrinjavanje djece, mladih i odraslih sa smetnjama u razvoju.

"Imali smo nekoliko samohranih majki koje su morale na operaciju, ali su ih otkazivale jer nisu imale gdje sa djecom, budući da dnevni centi samo privremeno zbrinjavaju djecu u nužnim situacijama. Izgradnja ove kuće je prvi korak pomoći, određeno je i zemljište i radi se na tom projektu, pa pozivam sve građane da pozovu broj 1414, da nam pomognu da skupimo sredstva. Grad Banjaluka je pokretač akcije, daje zemljište i finansira jedan dio, a svi mi treba da se pridružimo na neki način, jer to je nešto što će zaista mnogo da znači porodicama", kazala je ona.

Da izostanak rane intervencije, opservacije i detekcije kada su u pitanju autizam i autistični poremećaji vuče sa sobom teške posljedice, smatra Emina Altumbabić, direktorica JU Centar za autizam "Meho Sadiković" u Tuzli.

U razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da je potrebno svakodnevno javnosti ukazivati na probleme sa kojima se suočavaju porodice djece i osoba sa poremećajem autističnog spektra.

Kako je istakla, u tuzlanskom Centru za autizam boravi oko dvadesetak korisnika, koji su raspoređeni u dvije smjene.

"Uveli smo i još dodatnih korisnika u međusmjene i na individualne tretmane, logopedske ili psihološke, onoliko koliko dozvoljavaju naši zakonski propisi", kazala je Altumbabićeva za "Nezavisne".

Dodaje da su i dalje prisutne predrasude sa kojima se suočavaju osobe s autizmom i njihove porodice, od kojih je najprisutniji izostanak socijalne interakcije i uključenost u društvo.

"Zaista je potrebno da imamo veće razumijevanje i prihvatanje kada je u pitanju autizam kao težak neurorazvojni poremećaj, ali i spektri koji se vežu za autizam. Značajno je shvatiti da je svaki od korisnika, djece ili odraslih osoba individualan, ima svoje individualne i ograničene potrebe i mogućnosti i da s njima treba raditi timski, stručno, i imati pristup onakav kakav oni zahtijevaju. Potrebno je što je više moguće da djecu osposobimo i uključimo u redovne procese obrazovanja, u kojima moramo imati edukovana stručna lica koja će raditi u tom procesu obrazovanja", zaključila je Altumbabićeva.

(Nezavisne)