Naime, Badnji dan predstavlja pripremu pred rođenje Isusa Hrista. Jedan od običaja je da se, u praskozorje, pod udarcima sjekire, siječe hrast sa tri udarca, tako da padne ka istoku.

To drvo nazvano je Badnjak i predstavlja simbol onog drveta, koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji, da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus. Loženje Badnjaka jedno je od glavnih običaja na Badnji dan. Badnjak od zore pa do sumraka treba da ostane prislonjen uz kuću, i tek potom bude unijet uz posipanje žitom. Badnjak se loži sa posebnim poštovanjem, i moli za zdravlje, sreću i mir.

Na Badnji dan se, pored Badnjaka, u kuću unosi i slama, a domaćice pripremaju posnu večeru koja će biti što bogatija, kako bi i nova godina bila tako bogata i plodna.

Badnjak gori do Božića, nagovještavajući novu svjetlost koju donosi vjera u novorođenog Hrista.

Podovi se posipaju slamom, baš kao u Vitlejemskoj pećini, djeca pijuču, da bi se živina množila i umolilo blagostanje.

Bitno je da se ovaj praznik provede u svom domaćinstvu u krugu porodice, sa radošću i ljubavlju. Prema običajima srpskog naroda, na Badnji dan i Badnje veče ne ide se u goste. 6. januar praznuje se u porodici.

Ipak, u nekim krajevima, na primjer u Banatu, za Badnje veče porodice posjećuju korinđaši i pjevaju takozvane korinđaške pjesme čestitajući praznik. Domaćini ih darivaju jabukama, orasima, bombonama i slatkišima.

Postoje još neka vjerovanja za ovaj praznik. Narod kaže da ne vаljа bos ići po slаmi, jer će ukućаne boljeti noge, zаto se odmаh poslije izuvаnjа nаvlаče čаrаpe. Nа Bаdnji dаn se ništа ne pozаjmljuje iz kuće, а аko je štа rаnije pozаjmljeno, to se trаži nаtrаg, jer ne vаljа dа ono što pripаdа kući bude vаn nje nа Božić.

Ako se nа Bаdnji dаn nаkupi dostа pepelа nа bаdnjаku koji gori nа ognjištu, vjeruje se dа će zimа biti jаkа sа dostа snijegа.

Ako nа Bаdnji dаn bude oblаčno, biće rodnа godinа. Na Badnji dan ne treba se šišati, brijati, niti sjeći nokte da se ne bi "sjeklo zdravlje".

(Telegraf.rs)