Lovac na plagijate na Univerzitetu u Banjaluci bez ulova

13.01.2020 09:22

Softver za prepoznavanje plagijata već je više od dvije godine u funkciji u Univerzitetu u Banjaluci, ali on zasad nije prepoznao niti jedan plagijat, potvrđeno je "Nezavisnim" u ovoj visokoškolskoj ustanovi.

"Otkada je ovaj softver u funkciji, dakle, za dvije godine i tri mjeseca, nije prepoznao nijedan plagijat", istakli su u Univerzitetu.

Prema njihovim riječima, od 1. oktobra 2017. godine, svi master, magistarski i doktorski radovi prolaze sistem provjere po Pravilniku o postupku provjere originalnosti završnih radova studenata na II i III ciklusu studija Univerziteta.

U pomenutom pravilniku stoji da postupak provjere originalnosti pomoću zvaničnog softvera može biti primijenjen i na druge radova nastavnika i saradnika Univerziteta ili kandidata za izbor u zvanje na Univerzitetu, a na zahtjev Upravnog odbora Univerziteta, Senata Univerziteta, Etičkog komiteta Univerziteta, Nastavno-naučnog/umjetničkog vijeća, fakulteta/Akademije umjetnosti.

"Nastavnik ili saradnik (mentor) pod čijim mentorskim nadzorom student izrađuje svoj rad dužan je da tokom izrade studentskog rada upozna studenta sa obavezom da se rad na kraju provjeri uz pomoć zvaničnog softvera za otkrivanje plagijata", stoji u Pravilniku.

Kako se dodaje u ovom dokumentu, mentor je obavezan da prije prihvatanja rada za odbranu, pismenim zahtjevom pokrene proceduru provjere.

Milan Mataruga, profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, rekao je da je softver alat u rukama mentora, odnosno komisije.

"Mentor provjerava tekst koji mu je dostavljen, kao novi tekst, a softver tačno ukazuje gdje se pojedine stavke u tom tekstu nalaze u već ranije objavljenom tekstu i on ostavlja prostor da kasnije mentor, zajedno sa kandidatom, uradi korekciju", istakao je Mataruga za "Nezavisne".

Kako navodi, važno je da kod posljednje verzije i publikovanja nema plagijata, pa je prema tome i sama funkcija softvera da, na neki način, spriječi pojavu plagijata, a ne da ih definiše dok tekst još nastaje kao novo djelo.

"Softver u suštini može otkriti plagijat samo kod onih radova koji su već objavljeni. Bilo da su u pitanju naučni radovi, magistarski radovi ili doktorati. Dakle, prevashodno je bila namjena spriječiti, a ne vraćati se nazad u ono što se već desilo", pojasnio je Mataruga.

Miloš Šolaja, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci, istakao je da postoji određen procenat u radu u kojem je dozvoljeno preklapanje.

"Postoji mnogo opštih fraza, pa je prema tome dozvoljen određen procenat preklapanja", rekao je Šolaja.  Podsjećanja radi, kako su "Nezavisne" ranije objavile, softver je u funkciji od 1. oktobra 2017. godine, a koštao je oko 6.000 maraka.

(Nezavisne.com)