Krupa na Vrbasu: Turistički biser privlači posjetioce iz cijelog svijeta

05.08.2018 18:35

Krupa na Vrbasu koja se nalazi na oko 25 kilometara od Banjaluke predstavlja pravi prirodni biser koji posjećuju turisti iz cijeloga svijeta. Kaskadni vodopadi, huk vode, stare vodenice, šetalište duž obala rijeke Krupe, predivan šumoviti predio idealna su lokacija za odmor od gradske vreve.

Zoran Sanković, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji grada Banjaluka, za Anadoliju ispričao je da je Krupa na Vrbasu značajan turistički lokalitet koji obiluje raritetima posebnim u širem području Bosanske Krajine, a samim tim i području Banjaluke.

U blizini slapova na Krupi nalazi se i crkva svetog Ilije u okviru manastirskog kompleksa koja datira s kraja 12. vijeka, kao i Greben grad srednjevijekovna ruina u blizini manastira.

"Imamo predivnu rijeku Krupu ukupne dužine oko četiri kilometra, a na dijelu gdje se spušta kroz šumu od manastira do mlinova predivnim šumovitim putem dolazi se do mlinova gdje možete vidjeti kako je narod nekada proizvodio brašno od različitih žitarica", ispričao je Sanković.

Prema njegovim riječima, turista je najviše vikendima, kada koriste priliku za šetnju od vodenica do izvora Krupe.

"Dosta ljudi dolazi u posjetu manastiru jer je manastir najstariji na ovom području i odiše posebnom mirnoćom tako da ljudi koji imaju duhovne potrebe zasigurno na tom mjestu ih mogu zadovoljiti", rekao je Sanković.

Na slapovima Krupe u jednoj od vodenica za život zarađuje Mladen Rađević, vodeničar rođen u ovom mjestu. Obrađuje zemlju, sije kukuruz, pšenicu, heljdu, raž, ječam i te žitarice melje u jednoj od vodenica koju dijeli s drugim vodeničarem, te svoje proizvode prodaje na slapovima. Iako je sve to što radi dosta zahtjevno jer mu posao zavisi i od vremenskih prilika, zadovoljan je jer može prodati sve što proizvede i ima priliku da tokom cijele godine radi u mjestu u kojem je rođen i ima stalne mušterije i u Krupi na Vrbasu i u Banjaluci.

Njegovi preci takođe su mljeli žito na ovim vodenicama koje su izgrađene prije oko 200 godina. Ipak, vremena su bila drugačija pa se nije mljelo za prodaju nego kako bi se prehranile porodice, živina i blago. Rađević je objasnio da vodenice rade kao i prije, koristi se akumulacija vode, jaz, badanj, a nekadašnje drveno kolo zamijenilo je metalno koje se pokreće pod pritiskom vode i pokreće točkove koji melju žito.

Ovom vodeničaru drago je i što je sve veća potražnja za brašnom samljevenim na prirodan, tradicionalan način, kao i što sve više mladih "počinje da kuva i eksperimentiše sa hljebovima, pogačama i uštipcima od različitih žitarica".

"Turisti ovdje dolaze gotovo iz cijelog svijeta. Sva Evropa tu je, iz Austrije, Njemačke, Švicarske, Srbije... Dolaze sa svih strana i zadovoljni su lijepom prirodom. Vape za nečim ovakvim što nemaju tamo gdje žive i borave", rekao je on.

Za vrijeme posjete ekipe Anadolije na slapovima Krupe boravili su brojni domaći i strani turisti koji su koristili priliku da prošetaju, rashlade se na vrelom ljetnjem danu i da fotografišu nevjerovatne kaskade. Mnogi od njih koriste priliku i da probaju specijalitet ovog područja, uštipke s domaćim kajmakom.

U Turističkoj organizaciji grada Banjaluka smatraju da bi posjećenost Krupe na Vrbasu bila i daleko veća da postoji bolja povezanost s Banjalukom.

"Ljudi ako nemaju svoj prevoz od Banjaluke do Krupe ima svega nekoliko linija koje idu u toku dana, a to je za turiste zasigurno nedovoljno. Turistima se sviđa taj lokalitet, pogotovo strancima, ljudi koji dolaze iz zemalja koje nisu šumovite i koje nemaju dosta vode oduševe se Krupom na Vrbasu. Njima pokažemo sve u gradu, sve druge lokalitete međutim kada dođu na Krupu i vide toliku količinu vode u toj prirodi oni se oduševe", rekao je Sanković.

Upravo zbog toga smatra da je interes za ovom lokacijom ogroman, te da bi bilo dobro kada bi u ljetnjim mjesecima bilo više autobuskih linija, čak i manjih autobusa.

Osim toga, smatra da je važno i da se zaštiti ovo područje.

"Sam lokalitet treba zaštititi da se više ne narušava ni tok, ni obale Krupe jer to je prirodno mrijestilište pastrmke, predivan eko sistem koji može biti uništen sa izgradnjom dugih neprimjerenih kapaciteta", dodao je Sanković.

 

Izvor: nezavisne.com