Koje voće i povrće nakon poplava nije za ishranu

20.05.2019 14:36

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi izdali su danas preporuke ratarima za postupanje s kulturama i stočnom hranom na poplavljenim područjima.

Lisnato povrće kao što je: salata, špinat, blitva, mladi kupus, mladi luk se bez obzira na dužinu plavljenja, pa bila ona i kratka i bez vidnih posljedica po usjev, ne smije koristiti u ishrani iz zdravstvenih razloga i ti usjevi se trebaju zaorati ili zatanjirati i na tim površinama zasnovati novu proizvodnju.

I jagode koje su poplavljene se ne smiju koristiti, upozoravaju iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

Plodovito, korijenasto i krtolasto povrće kao što su paprika, paradajz, patlidžan, krastavac, lubenica, dinja, krompir, mrkva, peršun i slično se nalaze u početnoj fazi razvoja i ukoliko su preživjeli poplavu i sada nastavljaju sa razvojem mogu se po prispijeću plodova koristiti u ishrani i prodavati, a s tih biljaka koje su sada u vegetativnom razvoju, treba bez čekanja kiše odstraniti prljavštinu (oprati).

Kod voćki stablašica ako nije došlo do fizičkih oštećenja ili dugotrajnijeg ležanja vode neće doći do nekih većih problema.

Problemi u voćnjacima nastaju zbog povećanja vlažnosti koje dovodi do povećanog napada biljnih bolesti i većeg pritiska štetočina, a treba voditi računa o tome i redovno vršiti preglede i zaštitu zasada.

"Ako se voda na zasijanim parcelama kratko zadržala, a sjeme nije niklo nakon povlačenja vode na površinama zasijanim kukuruzom potrebno je izvršiti razbijanje pokorice na površini zemljišta kako bi se omogućila aeracija i poboljšalo nicanje biljaka, dalje nastaviti s uobičajenom agrotehnikom", naveli su iz tog resora.

Ukoliko je sa parcela bujica odnijela sjetveni sloj zemljišta treba, savjetuju, potanjirati parcelu i izvršiti ponovnu sjetvu.

Žita (pšenica, tritikale) koja su još u vodi, vjerovatno će biti uništena, te je ove površine nakon povlačenja vode potrebno što prije zaorati zajedno sa cjelokupnom masom i planirati postrnu ili čekati jesenju odnosno proljetnu sjetvu.

Ako je došlo do polijeganja usjeva, a usjev je prljav od zemlje, ima raznih nanosa, lišće je uglavnom trulo, stabljika omekšana, ovakav usjev treba što prije zaorati.

Dodaju da žita, gdje se voda manje zadržala i tamo gdje klas nije bio u vodi, mogu da do kraja perioda zrenja donesu kakav takav prinos, a to naročito važi za sorte koje kasnije stasavaju.

 

 

(Fena)