Kako da spriječite bol u želucu? Hrana je najvažnija, ali...

27.08.2017 15:41

Zajednički naziv za razne tegobe prilikom varenja hrane koji se javljaju u gornjem dijelu sistema za varenje je dispepsija. Procjenjuje se da nešto više od trećine ljudi pati od takvih problema.

Pritom se kod oko 50 odsto dispeptičnih bolesnika nalazi oštećenje gornjeg dela gastrointestinalnog sistema, najčešće erozivni gastritis ili peptički ulkus želuca i/ili dvanaestopalačnog, dok se kod preostalih 50 odsto bolesnika ne nalaze takve promjene.

Dispepsija označava neprijatnost nakon obroka ili bol lokalizovanu u gornjem dijelu abdomena. Najčešće se radi o funkcionalnom poremećaju gornjeg dijela sistema za varenje.

Simptomi ovog stanja su bol, pečenje, osjećaj neprijatnosti i mučnine u želucu, osjećaj pritiska i nadutosti, osjećaj punoće sitosti već i nakon malih količina hrane, gubitkom apetita, podrigivanjem i pojačanim ispuštanjem gasova, vraćanjem želučanog sadržaja u jednjak (tzv. refluks) ili mučninom koju može pratiti i povraćanje.

Poznato je nekoliko faktora rizika za pojavu dispepsije, a to su pušenje, pretjerana i dugotrajna konzumacija alkoholnih pića, prekomjeran unos kafe (više od četiri šoljice na dan), neadekvatna prehrana (bogata mastima, začinjena hrana, gladovanje i neredovna ishrana),gojaznost, izloženost stresu, upotreba određenih lijekova (nesteroidni antireumatici, antibiotici, estrogeni), ali i prisutnost nekih drugih bolesti (dijabetes, bolesti štitne i bubrega, oslabljena srčana funkcija, plućna tuberkuloza, maligne bolesti) te infekcija bakterijom helikobakter pilori.

Hrana je najvažnija

Navike u ishrani i izbor hrane igraju značajnu ulogu u pojavi, terapiji i prevenciji brojnih gastrointestinalnih smetnji. U velikom broju slučajeva, pravilna ishrana pomaže uspostavljanju boljeg varenja jer smanjuje bol i nelagodu.

Savjetuje se prestanak pušenja, smanjenje prekomjerne tjelesne mase i dnevnog unosa hrane s naglaskom na nemasnu i ne suviše začinjenu hranu te raspodelu dnevnog unosa u više manjih obroka.

Preporučljivo je koristiti maslinovo ulje kao izvor masnoće i redovan unos fermentiranih mlečnih proizvoda (jogurt, kefir).

Od pomoći mogu biti i aloe vera i pčelinji proizvodi i ljekovito bilje.

Hrana i navike smanjuju pritisak u donjem ezofagealnom sfinkteru, pa pogoduju refluksu. Zato treba izbjegavati prženu i masnu hranu, čokoladu, pepermint, bijeli luk, luk i pušenje. Takođe, neke namirnice mogu iritirati ili oštetiti jednjak pa i njih treba izbjegavati. To su citrusi i sokovi od citrusa, proizvodi od paradajza, crvena paprika, čili i biber.

Ljudi koji imaju problem sa želucem ne bi trebalo da legnu nakon obroka, posebno ako je obrok bio obilan i bogat mastima i proteinima. Obilni obroci bogati mastima i proteinima stimulišu obilno lučenje želučanih sokova i usporavaju pražnjenje želuca. Zato se ovim bolesnicima savjetuje umjereno mesa, mliječnih proizvoda i jaja tri sata prije spavanja.

Dobre masnoće

I omega-3 masne kiseline su pokazale zaštitno djelovanje, pa u prehrani ovih bolesnika treba da bude obilno zastupljena riba, posebno vrste iz severnih mora, poput bakalara, lososa, tune i sabljarke.

Јogurt je važan

Fermentisani mliječni proizvodi sadrže probiotike koji uspostavljaju ravnotežu u crevnom sistemu. Lactobacillus acidophilus u in vitro studijama imao je baktericidno djelovanje na Helicobacter pylori, napominju naučnici.

Čajevi koji pomažu

U narodnoj medicini u lečenju tegoba u gornjem delu sistema za varenje najčešće se primjenjuju čajevi od sleza ili lana, kamilice, nane, kao i pelina i maslačka.

U situacijama težeg liječenja helikobaktera koriste se lekovite biljke, poput žalfije, gospine trave, majčine dušice, lavande, anisa i pelina, jer te biljke svojim eteričnim uljima djeluju baktericidno na pilori.

Hrana koju treba izbjegavati

Masna hrana, čokolada, bijeli luk i luk okidači su bola u želucu, koji mogu izazvati i citrusi te začini poput čilija i bibera.

Iz prehrane izbacite sve što ima predznak ‘pre’ - ljuto, slano, kiselo, hladno, vruće - jer ćete želudac opet brzo nadražiti. Izbjegavajte i sirovu hranu koja se puno teže vari te tako pogoršava simptome.

Topli oblozi mogu pomoći

Ako vas češće "hvata bol" u želucu, osim lijekovima, ublažiti je možete toplim oblogama.

Natopite peškir vrućom vodom pa ga ocijedite, lezite te, pa položite na bolno mjesto. Prekrijte oblog dekicom i pokušajte da se opustite. Toplina opušta mišiće, pojačava cirkulaciju, smanjuje nadutost i smiruje bolove.

A+ krvna grupa sklonija je raku želuca

Hronični gastritis dugotrajna je upala želučne sluzokože i u 70 odsto slučajeva uzrokuje je helikobakter, bakterija koja može u krajnjem slučaju dovesti do raka želuca. Naučna istraživanja pokazala su da je krvna grupa A+ sklonija raku želuca nego druge grupe.

GERB ili refluks

Ako patite od bola u grudnom dijelu moguće je da patite od gastroezofagealne refluksne bolesti, poznatije pod skraćenicom GERB, koja nastaje nakon što se želučani sadržaj vrati u jednjak, usta i disajne puteve. To se najčešće događa dok ležite ili tokom saginjanja. GERB karakteriše bol u grudima, ali i lako kvarljivi zubi.

 

Izvor: Vijesti.me, RTRS