To bi, kaže, bio temelj za pretpostavku da je moguć povratak za sto sa Federikom Mogerini i nastavak dijaloga.

Han je u intervjuu za N1.hr rekao da je u Davosu razgovarao i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i sa kosovskim predsjednikom Hašimom Tačijem, koji, kaže, znaju da je rješenje nužno.

"Obojica shvataju moj prijedlog, još jednom sam ih detaljno upoznao s prijedlogom i u narednih nekoliko dana očekujem njihov pozitivan odgovor. Razumiju da Kosovo i Srbija za sto svakako moraju da sjednu kako bi ove trgovinske, nazovimo ih iritacijama, jednostavno pospremili, da je to temeljni uslov za nastavak konkretnih razgovora i konkretnog dijaloga", ističe Han.

Srbija, što je savršeno razumljivo, kaže - ako to ne rešimo, ne možemo dalje ni o čemu da razgovaramo, dodaje Han.

Ali i s kosovske strane postoje tzv "trade irritants", koje treba adresirati i koje ja svakako nameravam da adresiram, dodaje.

"Da skratim priču, uvjeren sam da se možemo uhvatiti u koštac s ovim problemom te pretpostavljam da se dijalog između Srbije i Kosova može nastaviti do kraja godine", kaže Han.

Govoreći o regionu, on kaže da je odnos Srbije i Kosova napredovao, a da je bilo događaja u proteklih nekoliko nedjelja koji su u prošlosti dovodili do toga da bi i jedni i drugi posegnuli za oružjem.

"Danas predsednici tih država posežu za telefonom i zovu jedni druge", ističe Han.

Prema njegovim riječima, to su neki pozitivni pomaci kada promatramo duži vremenski period.

"Naravno da u međuvremenu i sa jedne i sa druge strane bude koraka unazad, no ne smijemo dopustiti da nas to obeshrabri. Uvođenje uvoznih nameta od strane Kosova je jedan takav korak unazad, i sada treba tražiti rješenje", kaže Han.

On smatra da su zajedničkim snagama proteklih nekoliko godina na Balkanu napravljeni značajni iskoraci.

"Blizu smo odluke grčkog parlamenta o prihvatanju sporazuma o mjenjanju imena Makedonije u Sjeverna Makedonija, krećem od pretpostavke da će to biti rješeno i to je gigantski uspjeh i sam sam uložio mnogo truda i vremena u razvoj te države od 2015, Albanija takođe čini uspešne iskorake", ocijenio je on.

Na pitanje šta danas EU ima da ponudi državama koje žele da postanu članice, Han kaže da je njegov lajt motiv u politici susjedstva.

"A to vrijedi i za balkanske države kandidate za članstvo - da ćemo ili mi u Uniji izvoziti stabilnost izvan EU, ili ćemo uvoziti nestabilnost u Uniju. A svima nam je jasno da održivi mir, privredni razvoj, društveni razvoj, pomirenje, da ništa od toga nije moguće ako svaka od nekadašnjih država nema evropsku perspektivu. Od toga naravno profitiraju i postojeće države članice, građanke i građani Evropske unije".

Han kaže da vrata EU jesu otvorena i da svaka džrava ima ključ tih vrata i može da ih otvori.

"Neke su države bolje pripremljene, druge slabije. Mi smo kao Komisija prošlog februara objavili našu strategiju za Balkan, u kojoj smo jasno zacrtali da svaka nova država može postati članica tek kada je riješila sve bilateralne razmirice i konflikte".

Han nije želio da precizira koja država je u ovom trenutku najbliža "da taj ključ i upotrebi".

"Neko će reći to su Crna Gora i Srbija, jer se s njima već konkretno pregovara, s Crnom Gorom je otvoreno najviše pregovaračkih poglavlja, sa Srbijom otvaramo stalno nova, no time nije rečeno da će te države prve proći kroz zamišljenu ciljnu ravninu", kaže.

Često to upoređujem sa regatom, sve je temeljeno na zaslugama, svako za sebe snosi odgovornost kolikim koracima i kakvim tempom ide napred, kaže on.

" Nema nikakvog ograničenja brzine, ali pozitivne promjene moraju biti održive, pogotovo, na primjer, u borbi protiv korupcije, razvoju vladavine prava, razvoju preduzetništva. A to traži svoje vreme, neki su brži a neki sporiji", poručuje Han.