Francuska na nogama: Neće kasnije da idu u penziju

19.01.2023 16:55

Francuski sindikati organizovali su veliki štrajk protiv planova predsjednika Emanuela Makrona u vezi sa pomjeranjem starosne granice za odlazak u penziju. U novom prijedlogu zakona, koji će proći kroz Parlament, pisaće da zaposleni idu u penziju sa 64 godine, umjesto 62, koliko je sada granica, prenio je BBC.

Prema prijedlogu koji je predstavila ranije ovog mjeseca premijerka Elizabet Born, od 2027. godine ljudi će morati da imaju i 43 godine radnog staža da bi dobili punu penziju, umjesto dosadašnje 42 godine.

Nekoliko desetina hiljada ljudi izašlo je na ulice Pariza u sklopu protesta koji sindikati i demonstranti nazivaju "crni četvrtak". Takođe, ljudi su se okupili i u ostalim gradovima širom Francuske, a na protestima je prisustvovao i veliki broj policajaca.

Štrajkovao je i veliki broj nastavnika, a obustave rada, osim škola, poremetile su i transport i zdravstvene usluge. Takođe, radnici u elektranama su smanjili snabdijevanje strujom tokom protesta.

Većina vozova nije saobraćala, usluge metroa u Parizu su u velikoj mjeri bile "poremećene", a i mnogi letovi su otkazani, prenio je britanski "Guardian". U štrajku su bili i vozači kamiona, kuriri i dostavljači, kao i radnici u rafineriji nafte, koji su takođe obustavili rad.

Akciji se pridružilo i osoblje u mnogim pozorištima, muzičkim dvoranama i bankama.

Nedavna anketa pokazala je da francuska javnost smatra da su promjene u penzionom sistemu neophodne, ali ne na onaj način kako ih je predložila Vlada. Anketa koju je sproveo "Ifop" za jedan francuski nedjeljnik navodi da je 68 odsto ispitanika neprijateljski raspoloženo prema Vladinim mjerama.

Sindikati su se povodom ovog pitanja ujedinili prvi put poslije 12 godina. Sindikalni lideri rekli su da je juče bio "prvi dan mobilizacije" u njihovoj borbi za ukidanje penzionih planova i da će tražiti da se "nepravedne i nepotrebne mjere odmah povuku".

 

Filip Martinez, šef sindikata CGT, rekao je da se nada da će "nekoliko miliona ljudi" štrajkovati i demonstrirati.

"Ovo je prvi dan. A kada to kažemo, mislimo da će biti i drugih, svuda gdje je to moguće", rekao je Martinez za francuske medije.

Štrajkovi i protesti širom zemlje veliki su test za Makrona, koji kaže da je njegov plan penzione reforme, za koji istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je izuzetno nepopularan, od vitalnog značaja da se osigura održivost sistema.

Makron smatra ovu reformu jednom od ključnih za svoj mandat i obećao je da će je sprovesti još u svojoj izbornoj kampanji, a kao glavni razlog za to je naveo neophodnost mjera kako bi se zemlja "spasila od deficita".

Raniji pokušaj sprovođenja reforme Makron je imao 2020. godine, ali je odustao nakon nedjelju dana štrajkova.

Francuska vlada, koja je izgubila većinu na opštim izborima u junu prošle godine, uprkos velikim štrajkovima, insistira na tome da neće odustati od svojih zamisli i traži od radnika da ne parališu funkcionisanje države.

Računaće se na konzervativnu Republikansku partiju da "progura" ove mjere, a kao rezervu Vlada je rekla da mogu iskoristiti ustavnu mjeru poznatu kao "49:3", kako bi zakon bio usvojen bez parlamentarne debate ili glasanja.

 (B92, RTS)