Djeca previše onlajn, roditelji traže pomoć u Klinici za psihijatriju UKC RS

07.12.2018 07:22

U Kliniku za psihijatriju Univerzitetskog kliničkog centra RS javljao se određen broj roditelja koji su strahovali da je anksiozno ponašanje njihove djece posljedica pretjeranog provođenja vremena na internetu, a u ovoj klinici se tretiraju i osobe koje imaju ovu vrstu problema, potvrdila je za "Nezavisne" Nera Zivlak-Radulović, načelnica Klinike za psihijatriju UKC RS.

"U ovu kliniku javljali su se roditelji sa djecom kod koje je bilo prisutno povlačenje od socijalnih kontakata i anksioznost, a roditelji su strahovali da je takvo ponašanje posljedica pretjeranog provođenja vremena na internetu", istakla je Zivlak-Radulovićeva.

Naglasila je da kod osoba s ovim problemom, koje se tretiraju u Klinici za psihijatriju, u kliničkoj slici dominira anksioznost.

"Zvaničnim podacima o broju oboljelih ne raspolažemo jer još ne postoji zvanična šifra za ovu vrstu stanja po međunarodnoj klasifikaciji koju mi koristimo, već se takva stanja označavaju prema dominantnom sindromu u kliničkoj slici, koji se najčešće prezentuje kao anksiozni sindrom", pojasnila je Zivlak-Radulovićeva te dodala da je potrebno raditi na preventivi i prepoznavanju ranih simptoma ovih poremećaja.

Navela je da zavisnost od interneta predstavlja poremećaj u vezi sa čijim se klasifikovanjem još vodi debata.

Kako je kazala, tokom dijagnostike se koriste modifikovani kriterijumi za patološko kockanje, mada su i sve češći oblici kockanja putem interneta.

Prema njenim riječima, i zavisnost od kockanja i zavisnost od interneta spadaju u takozvanu kategoriju nehemijskih zavisnosti.

"Bez obzira na stručnu klasifikaciju, zdravstveni propisi i institucije SAD, EU, ali i Rusije i Južne Koreje počinju sve ozbiljnije da tretiraju probleme iz ove oblasti. Kod ovakvih osoba pojavljuju se poremećaji u ponašanju i socijalnoj interakciji s okruženjem", upozorila je Zivlak-Radulovićeva.

Saša Risojević, psiholog iz Banjaluke, kazao je da ima više faktora koji utiču na ovakva osjećanja kod djece i na ovakve probleme.

"Prvi problem je što predugo gledanje ekrana telefona i računara negativno stimuliše mozak, tako da ta stimulacija može da izazove kod djece neka uznemirena stanja, nešto što bi ličilo na anksioznost", rekao je Risojević.

Prema njegovim riječima, s druge strane problem su sami sadržaji kojima su djeca izložena, kao što su igrice nasilnog karaktera, koje sadrže ubistva, tuče i slično.

"Takve igrice mogu kod djece da dovedu do toga da usvoje te obrasce ponašanja, što kasnije dovodi do neprijatnih osjećanja", smatra Risojević.

Istakao je da su djeca na društvenim mrežama izložena različitim sadržajima, koji diktiraju šta je to što bi oni trebalo da imaju kako bi se osjećali vrijednim.

"Lajk, komentar i broj prijatelja na Facebooku su postali mjerilo vrijednosti u današnjem svijetu. Poredeći sebe sa drugom djecom na Facebooku, koja svoj život predstavljaju onako idelano, javlja se kod djece osjećanje neadekvatnosti, koje u najgorem slučaju može da proizađe u depresiju", upozorio je Risojević.

Aleksandar Milić, psiholog iz Banjaluke, istakao je da se ova ovisnost manifestuje kroz poremećaj zdravog stila življenja.

"Djeca koja su narušila određen ritam življenja i svoj uspjeh u školi iritabilna su, mrzovoljna, agresivna, odbijaju bilo kakve savjete i to je upravo jedan dio te ovisnosti, koju karakterišu čak i jače manifestacije otpora i protivljenja da se nešto mijenja nego kod npr. ovisnosti o pušenju i alkoholu", naglašava Milić.

Istakao je da ne podliježu svi ovim ovisnostima te da kod ličnosti koje postanu ovisne postoje pretpostavke unutrašnje slabosti, krhkosti, osjetljivosti, podložnosti i slično.

Stručnjaci kažu da roditelji moraju biti digitalno osposobljeni da odgovore na zahtjeve savremenog vremena i prate svoje mališane na internetu, da znaju koji su njihovi nalozi i šifre na društvenim mrežama te koliko stvarno vremena provode onlajn.

 

Izvor: nezavisne.com