Nakon francuskog prijedloga o proširenja Evropske unije, koji je odaslan nedavno u proceduru evropskih institucija, devet zemalja članica Unije Austrija, Češka Republika, Estonija, Italija, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska i Slovenija sačinile su vlastiti prijedlog o procesu proširenja na BiH i Zapadni Balkan.

Riječ je o prijedlog pod nazivom "Elementi za poboljšani proces proširenja i održivu i ubrzanu integraciju Zapadnog Balkana".

Kako prenosi portal "Europeanwesternbalkans.com", u prijedlogu se ne dovodi u pitanje odluka o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, koja bi trebalo da bude donesena do marta 2020. godine.

Prema dokumentu, pregovaračka poglavlja trebalo bi da budu grupisana po glavnim područjima, na primjer, duž crte osam pododbora za stabilizaciju i pridruživanje, kroz njihovo zajedničko otvaranje i zatvaranje.

Glavna razlika u francuskom prijedlogu, koji je predviđao sedam faza pregovaračkog procesa, je ta što bi grupe poglavlja trebalo da budu paralelno postavljene, a ne uzastopno.

Novi politički podsticaji, prema dokumentima devet zemalja EU, uključuju godišnje sastanke Savjeta Evrope sa liderima Zapadnog Balkana, povećano učestvovanje predstavnika Svjetske banke u selektivnim sastancima Savjeta, kao i odbora Savjeta EU i radnih grupa Komisije, prenosi "Klix.ba".

Dalje, prijedlozi uključuju bolju strukturu za poglavlja 23 i 24 o vladavini zakona. U dokumentu se predlaže da bi trebalo da bude više prioriteta i jasnih preporuka, uključujući rokove, i da bi EU trebalo da pruži veću podršku u sprovođenju pravne stečevine.

"Predstavljanje nivoa sprovođenja pravne stečevine EU trebalo bi da bude učinjeno na mjerljivi, uporediviji i komunikativniji način, a trebalo bi razmotriti i poboljšanja poput tablica s rezultatima. Što se tiče finansijskih podsticaja, naglašava se da oni treba da budu učinkoviti i ciljani. Treba posmatrati i postepeno učestvovanje na jedinstvenom tržištu EU i otvaranje više programa EU za Zapadni Balkan", navodi se u dokumentu.