Demografski potop pred vratima RS

24.07.2018 14:19

Zbog negativnog prirodnog priraštaja i migracija, Republika Srpska godišnje gubi desetine hiljada ljudi, a politika i intelektualna zajednica, iako svjesni problema u kojem se nalazimo, nisu spremni da se s njim uhvate u koštac i u doglednoj budućnosti makar malo smanje razmjere demografske katastrofe, koja dostiže vrhunac, a čije posljedice ćemo "skupo platiti".

Ovo je u suštini stav demografa, ekonomista i sociologa, koji naglašavaju da je trebalo djelovati "još juče", te da je Republici Srpskoj neophodan opšti društveni konsenzus po ovom pitanju.

Godišnje po osnovu prirodnog priraštaja ostanemo bez najmanje 5.000 ljudi, a preciznih podataka o odlascima nema i određene procjene, mada nezvanične, govore da će 2030. godine na prostorima Srpske živjeti najviše 800.000 ljudi, što je, recimo, 370.000 manje u odnosu na popis iz 2013. godine, koji je pokazao da u RS ima milion i 170.000 ljudi.

"To pitanje ne dobija pažnju koju zaslužuje. Stvari koje treba da se planiraju i rade za budućnost, ovdje se po pravilu ostavljaju sa strane. Mi već kasnimo s planiranjem i bojim se da će posljedice biti veoma teške. Manje stanovništva znači manje radne snage, a manje radne snage znači da nema razvoja privrede, bez koje opet nema finansiranja penzija", rekao je Predrag Duduković iz Udruženja ekonomista SWOT.

On je dodao da je država pokretač svega i da se bez politike i države ne može ništa uraditi na tom planu.

Kada je u pitanju država, stručnjaci ističu da se Republika Srpska mora suočiti s problemom kojeg su svi svjesni, jer su, kako kažu, "cifre neumoljive", te uz struku, politiku i opšti konsenzus pokušati, ako ništa, zadržati sadašnji nivo rađanja.

"Najbitnije je održati ovakvo stanje kada je u pitanju rađanje. Političari generalno nemaju dovoljno sluha za ove probleme, bilo da se radi o vlasti ili opoziciji. Mjere populacione politike se rade na dugoročnom nivou i mi moramo da se suočimo s tim", rekao je Aleksandar Majić, demograf, dodajući da je pogrešno da se forsira rađanje trećeg i četvrtog djeteta jer mi imamo deficit prvorođenih, i da to treba da bude prioritet.

U najskorijoj budućnosti opštine kao što su Rudo, Novo Goražde, Kalinovik, Istočni Mostar, Berkovići, Han Pijesak, Trnovo, Srebrenica, Pelagićevo itd. mogle bi nestati s obzirom na to da će samo po osnovu prirodnog priraštaja RS u narednih deset godina ostati bez najmanje 60.000 stanovnika, a ako se tome dodaju i migracije i odlazak, možda i optimistično djeluje da će nas već 2028. godine biti 100.000 manje.

"Političari su kod nas, bez obzira na to da li su vlast ili opozicija, ljudi sa zatvorenim načinom gledanja i potpuno skučeni. Demografija i odlasci nije ono što birači žele da čuju i zato se ne bave time. Ovakvim konceptom pogleda na razvoj se ne može popraviti ništa i neophodna nam je generacija dosta mlađa da rješava ta pitanja i ona koja ima druge poglede i na život i na rad", rekao je za "Nezavisne" Ivan Šijaković, sociolog.

Probleme s prirodnim priraštajem imaju gotovo sve zemlje Evrope, regiona pogotovo, ali za razliku od Republike Srpske, većina ih je ozbiljno počela raditi na tom pitanju.

Hrvatska čak ima i Ministarstvo za demografiju, porodicu, mlade i socijalnu politiku, a Srbija je u ovoj godini, recimo, za populacionu politiku izdvojila pet puta više novca nego godinu ranije.

U Republici Srpskoj Savjet za demografsku politiku, koji je formiran prije nekoliko godina, i ne radi.

Prvi saziv Savjet za demografsku politiku formiran je 2004, drugi 2008. godine, a treći 2012. godine, dok je četvrti saziv formiran tek 2017. godine jer Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS dugo nije moglo dobiti saglasnost svih osoba za učešće u radu Savjeta. Nakon što je Vlada RS u maju prošle godine imenovala taj četvrti saziv, javnost još nije upoznata da li je održana ijedna njegova sjednica.

Godina Rođeni Umrli Prirodni priraštaj

2011. 9.561 13.658 - 4.097

2012. 9.978 13.796 - 3.818

2013. 9.510 13.978 - 4.468

2014. 9.335 14.409 - 5.074

2015. 9.357 15.059 - 5.702

2016. 9.452 13.970 - 4.518

2017. 9.339 14.663 - 5.324

Upisani prvačići

2015/16 - 10.517

2016/17 - 10.206

2017/18 - 9.676