DW: Šteta od požara u Amazoniji se ne može popraviti

29.08.2019 12:11

Do kraja sušnog perioda, šumski požari u Brazilu bi mogli da se prošire na još netaknute površine tropske šume i dovedu dio definitivnog izumiranja pojedinih vrsta drveća, a prave razmjere štete još se ne mogu sagledati, piše Deutsche Welle.

Brazilske tropske šume u regionu Amazona su u plamenu i oči svijeta su već nedjeljama uprte u njih. U poređenju sa prošlom godinom, broj požara se od januara do avgusta povećao za 82 procenta.

Samo u avgustu je registrovano gotovo 26.000 požara.

"Ne znamo koliko će vatrenih žarišta sa njiva preći na šume", izjavio je Paulo Brando, stručnjak nezavisnog brazilskog instituta za istraživanje regiona Amazonije IPAM.

Najveći broj šuma gori u saveznoj državi Para. Tamo se vodi istraga protiv osumnjičenih podmetača požara. Ratari su osumnjičeni da su u okviru takozvanog "Dana vatre" 10. avgusta počeli da pale šume da bi osvojili obradivo zemljište - akcija navodno u znak podrške predsjedniku Brazila Žairu Bolsonaru.

Ubrzo zatim su satelitske slike pokazale da se požari šire.

O akcijama farmera je prvi pisao list "Folja do progreso" koji izlazi na jugu te savezne države.

"Moramo pokazati predsjedniku da hoćemo da radimo a to se može samo ogoljavanjem šumskog terena - da bismo počistili taj teren, potrebna nam je vatra", citira list jednog od organizatora.

Prema informacijama tužioca koji vodi istragu Paula de Tarsa, najveći dio požara bjesni na prirodnim područjima pod zaštitom države.

Na ta područja stalno upadaju veleposednici, špekulanti ili vlasnici rudnika koji bi tu da razviju posao. Tužilaštvo istražuje i manjkavosti na planu državne kontrole i opreme i sredstava kojima raspolaže brazilska agencija za zaštitu životne sredine IBAMA.

"Odričemo se velikih suma koje Brazil dobija preko Fonda za Amazon da bi se borio protiv nestajanja šuma“, kaže tužilac, misleći prije svega na finansijsku pomoć Njemačke i Norveške za Fond za zaštitu tropske šume - pomoć koja je ukinuta sa Bolsonarovim stupanjem na funkciju. S druge strane, zemlje G7 su ponudile milionsku pomoć za gašenje požara, ali je to Bolsonaro odbio.

Vatri su posebno podložne površine na kojima je drveće već sečeno.

"Kada u prašumi zbog ilegalne sječe drveća i ilegalne potrage za zemnim blagom nastanu čistine, a šuma se fragmentira, drveće na njenim obodima se suši i postaje lako zapaljivo", kaže Paulo Bareto sa "Instituta Imazon" u Belemu.

Za vrijeme sušnih godina, šuma je pod stresom i drveće se prebacuje na strategiju preživljavanja.

"Da bi smanjilo potrošnju vode, drveće odbacuje lišće. Pošto se krošnje tako proređuju, više sunčeve svetlosti stiže do tla i suvog prizemnog rastinja. Tako vatra kojom se čisti teren lakše može da pređe na prašumu", kaže Bareto. Suvo lišće, povišena temperatura i fragmentiranje tropske šume povećavaju opasnost od požara.

U najnovijoj studiji IPAM piše da u sušnim godinama može da izumre i do 90 odsto drveća na obodima šuma.

"Izgled predjela se radikalno mijenja, a biodiverzitet se bitno smanjuje“, dodaje Paulo Brando.

Studija se temelji na posmatranju šuma koje je trajalo devet godina. "Konstatovali smo stalnu degradaciju. Vidjeli da veliko drveće odumire. Životni vijek drveta se smanjio", kaže Brando.

Na područjima na kojima se flora poslije požara unekoliko oporavila, pokazalo se da je potrebno najmanje sedam godina dok ne počne ponovna apsorpcija ugljenika i isparavanje vode u atmosferu. Istraživanja u regonu su pokazala i da je poslije svakog šumskog požara ugrožen biodiverzitet. Čak i ako se dio šume oporavi, broj vrsta drveća nikada ne dostiže raniji nivo.

Ni klimatski uslovi nisu više onakvi kakvi su bili pre nekoliko decenija. U regionu Amazonije je već za jedan stepen toplije nego prije 60 godina, a sušan period je tri nedelje duži nego što je bio pre 40 godina, prenosi Brando.

"To nije linearan proces; što više mijenjamo klimu, tim su veće i šanse da te promene budu žestoke", dodao je on.

 

(tanjug, nezavisne.com)