Crkva brvnara iz 18. vijeka nadomak Banjaluke mjesto gdje vjerni sebi utjehu mogu naći

Crkva brvnara iz 18. vijeka nadomak Banjaluke mjesto gdje vjerni sebi utjehu mogu naći

Nedaleko od Banjaluke, na području opštine Laktaši, nalazi se Malo Blaško. Osim očaravajuće prirode i dobrih ljudi, ovo mjesto je poznato i po crkvi brvnari posvećenoj Rođenju Sv. Bogorodice (Mala Gospojina).

Vijugavom cestom kroz šumu, smještena u zapadnom kraju sela, ugnijezdila se među bukovim i hrastovim drvećem, a legenda prenosi da je crkva sagrađena duboko u šumi pa je sama došla preko noći na sadašnje mjesto.

Za ovu crkvu brvnaru ne postoje precizni podaci o vremenu gradnje, ali može se datirati na osnovu neposrednih istorijskih podataka, odnosno prema drvenom kolu - polijeleju, koji je zakačen za konac i visi na središtu crkve.

Na njemu je urezan zapis priložnika koji spominje dvije godine, 1761. i 1765, što otvara mogućnost da je crkva postojala u drugoj polovini XVIII vijeka.

"Osnovni građevinski materijal korišten za izgradnju ove crkve čine: grede, platice, stubovi, rogovi i šindra i svi ostali elementi od hrastovine. Drvo se javlja kao glavni materijal od grubih konstruktivnih elemenata do najljepših dekoracija. Takođe su korišteni ekseri masivnih glava koji su se upotrebljavali za pričvršćivanje šindre ili kao ukrasni detalji, zatim stare brave takođe od kovanog željeza. Kamen je iskorišten samo kao obloga poda crkve", ispričao je Vladimir Đukanović, muzejski savjetnik, koji je ove crkve istraživao za svoju knjigu "Crkve brvnare u Republici Srpskoj, legende ili istine".

Narodna predaja kazuje da je na ovoj crkvi bilo devet slojeva šindre pa je vremenom trunula te sada ima svega dva do tri, a na kapavici je ostao samo jedan sloj. Očigledno da je narodno predanje preuveličalo broj slojeva šindre jer, po svemu sudeći, izgleda da nije bilo više od pet slojeva. Šindra je pričvršćena starinskim kovanim ekserima, s krupnim nepravilnim glavama. Sada ogoljeli ekseri strše iznad šindre, ali se po njihovoj veličini vidi da nisu zakivali nikako u devet slojeva.

Korišteni ekseri masivnih glava koji su se upotrebljavali za pričvršćivanje šindre ili kao ukrasni detalji

Crkva brvnara u Malom Blašku je zanimljiva i po obliku krova, a stilska obrada šindre i arhitektonsko rješenje prostora pokazuju da je graditelj ove crkve bio jako kreativan i dobar majstor.

Crkva ima pravougaonu osnovu, a visoki krov je strmo izveden, pažljivo zaobljen sa strana, sa izvijenim krilima nadstrešnice, koja je podjednako spuštena sa svih strana da bi zaštitila crkvu od atmosferskih faktora. Upravo zahvaljujući takvoj nadstrešnici konstrukcija se dobro očuvala do danas. No, iste sreće nije bila lipa koja se nalazi tik uz crkvu.

"Ova lipa uz crkvu je sigurno starija od nje. A prije dvije godine, kad je ovuda protutnjalo nevrijeme polomilo je cijelu šumu, a lipu potpuno uništilo. Sve je tada bilo razbacano po dvorištu, a, za čudo, crkvi i zvoniku pokraj nje ništa nije bilo. Poslije smo mislili da od lipe nema ništa jer se osušila, uzeli smo motorku da je posiječemo, međutim vidjeli smo da u njoj ima još malo vode te je nismo dirali. Evo, danas se omladila, iz nje izbijaju nove mladice. Za nekoliko godina će opet imati krošnju koja će da pravi hlad", ispričao je ovo za "Nezavisne" Borislav Mušić, tamošnji zvonar koji se o ovoj brvnari i cijelom crkvenom dvorištu brine već 23 godine. Borislava smo zatekli kako održava crkveno dvorište, kaže sve mora biti spremno za Badnjicu i uranak, jer ovdje dođe puno ljudi.

Borislav Mušić, tamošnji zvonar koji se o ovoj brvnari i cijelom crkvenom dvorištu brine već 23 godine

Oko crkve takođe ima mnogo zasađenih lipa, kažu, očigledno čovječjom rukom jer po okolnim šumarcima nigdje nema ovog drveta. Takođe oko crkve u Malom Blašku nalazilo se i srednjovjekovno groblje, a to navodi na misao da je na mjestu brvnare mogla postojati starija, srednjovjekovna crkva, malih dimenzija i od skromnijih materijala.

Crkva ima sve glavne dijelove, tj. oltar, lađu i pronaos. Pored osnovnih dijelova ima i dosta dekorativnih elemenata. Iako u unutrašnjosti izgleda dosta manja, posebnu pažnju privlače carske dveri koje su po predanju donesene iz Slavonije, preko Save, još za vrijeme Osmanlija. Dveri su zanatsko djelo s kraja XVIII vijeka. Mnoga predanja i legende postoje o ovoj crkvi, a Đukanović je pronašao i u svojoj knjizi prenio zapis "Slatina" objavljen u "Bosanskoj vili" 1886, koji je napisao sveštenik St. N. Davidović, u kojem opisuje ovu crkvu brvnaru.

"Vrijedno će biti pomenuti, da po sahata od ilidže na jednom visu u selu Blašku stoji jedna vrlo stara srpska parohijalna crkva. Sagrađena je od rastovih protesa (brvana) i pokrivena trostrukim pokrovom u kome se vide osobito kovani veliki klinci. Hram je crkveni Roždestvo Sv. Bogorodice. Crkva je malena i tijesna; ima i svoju prepratu, ali je bez ukrasa. Krov joj je spolja izgledao kao vrlo slab, ali se iznutra ništa ne primjećuje, kao da je prije pet do šest godina pokrivana. Tako isto i brvna joj izgledaju skorašnja. Crkva ta vrlo je stara niti iko pamtiti može, pa ni samo predanje ne zna kazati kad joj je temelj postavljen. Nasred crkve, gdje se vješaju polijeleji, ima načinjeno jedno kolo u vidu kruga, iznutra je molovano anđelima, a spolja stoji mu jedan natpis. Zna se, vele, da je 1761. godine crkva prekrivata, a temelj joj netaknut. Crkva ima sad svoje dobro zvono i tutori joj sa sveštenikom zajedno rade da je malo bolje urede te su je lanjske godine i ogradili. Kazivahu mi da će do koju godinu graditi novu crkvu blizu ilidže, ali da će staru crkvu i opet posjećivati narod, u kome se osobita neka osjećanja bude, kada vidi svoju starinsku crkvicu i kad se sjeti onih burnih vremena, u kojima je ona građena i kroz koje je trajala kao jedino mjesto možda, gdje su vjerni sebi utjehu mogli naći".

Crkve brvnare su jedan od oblika narodnog graditeljstva širokih prostora, pa tako i sjeverozapadnog dijela Republike Srpske, u kojoj je sačuvano 13 objekata, a izgrađena su još dva nova.

(Nezavisne)

Serija „Koža“ stavlja tačku na banjalučku trilogiju

Poslije izuzetnog uspjeha serija „Meso“ i „Kosti“, treći dio čuvene banjalučke trilogije – „Koža“, očekuje se s nestrpljenjem. Biće to ...

Novi film o Betmenu u bioskopima u oktobru 2025. godine

​Džejms Gan će odabrati novog glumca za Betmena u svom glavnom filmu DC Extended Universea pod nazivom "The Brave and the Bold", koji će se fokusirati na ...

Ako brzo pijete kafu, ovo bi trebalo da znate

Prema izvještajima Britanskog udruženja za kafu, dnevno se konzumira 2 milijarde šoljica kafe. Pored povećanja energije, kafa nudi nekoliko drugih ...

Obilježavanje 99 godina od smrti Alekse Šantića

Danas će biti obilježeno 99 godina od smrti velikog pjesnika Alekse Šantića služenjem parastosa i polaganjem cvijeća na njegovom grobu na pravoslavnom ...

Žena pomodrila zbog pogrešnog lijeka, ljekari mislili da je silovana

Poslije dvije godine agonije, otkako su Anđi Kezmić (73) iz Rume u jednoj privatnoj apoteci dali pogrešan lijek, ova žena kaže da do kraja života neće ...

Španski fudbaler slučajno saznao da je princ, dobio je ostrvo i milione

Tridesetogodišnji španski fudbaler  Jordi Amat prošle godine uzeo je indonezijsko državljanstvo zahvaljujući svojoj baki koja vuče korijene iz te ...

Izvučena loto sedmica, dobitniku tri miliona evra

Prema najnovijem izvještaju Državne lutrije Srbije, u 9. kolu igre na sreću loto sedmica iznosila je 3.000.000 evra. Srećna kombinacija koja je bila ...

Ovo je najbolji student društvenih nauka u Srpskoj

Luka Marković, student četvrte godine Ekonomskog fakulteta Pale Univerziteta u Istočnom Sarajevu, prvorangiran je na konačnoj rang listi za dodjelu ...

Dvije predstave "Radovića" za najmlađe Banjalučane

Nakon dvije godine pauze, Dječije pozorište Republike Srpske i Malo pozorište "Duško Radović" iz Beograda nastavljaju saradnju, ustanovljenu 2016. godine ...

"Nezavisne novine" investiraju u solarnu energiju

"Nezavisne novine" sa kompanijom "ETMAX" potpisale su ugovor o izgradnji dvije male solarne elektrane koje će biti izgrađene na teritoriji ...