Narodi koji najbolje podnose hladnoću

Narodi koji najbolje podnose hladnoću

Nekoliko naroda, zahvaljujući mutacijama DNK, otpornije je na niske temperature od ostalih ljudi.

Naši preci su napustili Afriku pre oko 75.000 godina. Pet milenijuma kasnije već su bili u južnoj i jugoistočnoj Aziji, poslije 25 u Australiji, a poslije 35 stigli su do Evrope, uključujući i njene najsjevernije granice. Ovde su morali da se prilagode surovijim uslovima za život, da promijene ishranu i, što je bilo najvažnije, da nauče da podnose veliku hladnoću.

Na krajnjem sjeveru Rusije zimi se temperature spuštaju do minus 50 stepeni Celzijusa, ponekad dolaze i do rekordnih minus 50 stepeni. Jaki mrazevi i mračna polarna noć traju po pola godine. Uz to ljudi, koji su prije 45.000 godina stigli do ovih surovih mjesta, vremenom su se suočili sa ograničenim izborom hrane — osim jelenskog mesa i morskih životinja, praktično više ništa nije bilo da se jede.

Naučnici sa Univerziteta Vašington i Univerziteta Arizona (SAD) i sa Instituta za citologiju i genetiku sibirskog odsjeka Ruske akademije nauka, ustanovili su da su rođenim Sibircima za preživljavanje u takvim uslovima pomogle mutacije gena odgovornih za lipidni metabolizam, odnosno procese razgradnje, transporta i sakupljanja masti u organizmu.

 

Šta sibirske narode štiti od hladnoće

Autori istraživanja pretpostavljaju da ove mutacije takođe mogu uticati i na rad mrkog masnog tkiva. Obično njega ima mnogo u tijelu beba i on ih štiti od hipotermije, odnosno od smrzavanja. Kod odraslih ostaje svega nekoliko grama mrkog masnog tkiva, ali upravo zahvaljujući tome ljudi mogu da se prilagođavaju sezonskim promjenama temperature. Upravo to tkivo se aktivira tokom hladnoće i počinje da oslobađa energiju koja grije čovjeka.

Starosjedioci Sibira, uključujući i Nganasane, Jakute, Jukagire i Evenkije (istraživači su izučavali genome 17 etnosa), imaju sloj masnog tkiva koji je, najvjerovatnije, aktivan i u starijem uzrastu. Nema direktnih biohemijskih i fizioloških podataka o stanju ovog tkiva u organizmima Sibiraca, ali na njegov poboljšani rad ukazuju niski nivoi "lošeg" holesterola i visoke koncentracije "dobrog" holesterola u organizmu (lipoproteina velike gustine).

Pored toga, u krvi autohtonih naroda ima mnogo tiroksina — hormona štitne žlijezde, koji aktivira sloj masnog tkiva. Kada ovo tkivo intenzivno oslobađa energiju za zagrijavanje organizma, povećava se unos lipida i, kao rezultat, ubrzava se metabolizam. A ubrzani metabolizam je takođe karakterističan za predstavnike sjevernih nacionalnosti.

 

Otpornost na mraz - naslijeđe predaka

Eskimi sa Grenlanda i iz Sjeverne Amerike dobro podnose jake mrazeve i jednoličnu ishranu zahvaljujući ubrzanom metabolizmu lipida i neobičnom rasporedu masti u organizmu. U njihovom tijelu ima više mrkog masnog tkiva, nego kod odraslih u južnijim regionima. Međutim, za razliku od rođenih Sibiraca, za to su odgovorne mutacije na drugim dijelovima DNK. Štaviše, dve od tih mutacija su Eskimi najvjerovatnije naslijedili od Denisovskog čovjeka, izumrle podvrste ljudi poznate po ostacima iz Denisove pećine u Altajskom kraju Rusije.

 

Mutacija gena zaslužna za dobro podnošenje hladnoće...

Američki i britanski istraživači su analizirali genome 200 starosjedilaca Grenlanda i uporedili ih sa DNK savremenih i drevnih ljudi. Ispostavilo se da je varijanta gena, koja utiče na osetljivost na hladnoću, veoma slična onoj koju je imao Denisovski čovjek, i da se veoma razlikuje od onoga što je karakteristično za ostale savremene ljude. Rijetko se može naći među stanovnicima Evroazije, a praktično ne postoji među stanovnicima Afrike.

Druga mutacija, zbog koje se Eskimi ne smrzavaju i imaju veoma kaloričnu ishranu, čini ih sklonim kardiovaskularnim bolestima. Kod njih se, na primjer, češće nego inače razvija cerebralna aneurizma.

 

Surovi Skandinavci

Stanovnici Sjeverne Evrope dobro se prilagođavaju niskim temperaturama, zahvaljujući mutaciji gena TRPM8, ustanovila je međunarodna grupa istraživača. Taj gen utiče na rad jednog od termoreceptora u ljudskom tijelu, što omogućava održavanje temperature na optimalnom nivou i štiti ga od smrzavanja.

Istraživači su uporedili genome Evropljana i stanovnika Afrike, uzete iz baze projekata "1000 genoma" i "Projekt raznolikosti genoma Simons". Ispostavilo se da se varijanta gena TRPM8, koja je odgovorna za najbolju reakciju na mraz, uglavnom nalazi kod stanovnika Sjeverne Evrope i da je praktično nema kod Afrikanaca. Taj gen su pronašli kod 88 odsto Finaca i samo kod 5 odsto urođenika Nigerije.

Termoreceptori, koji štite Skandinavce od hipotermije, nalaze se na koži, rožnjači oka i sluzokoži. Oni pretvaraju okolnu temperaturu u elektrohemijske signale koji se prenose do kičmenog neurona, a zatim dopiru do mozga. Međutim, nakon aktiviranja receptora TRPM8, čovjek može da osjeti ne samo hladnoću, već i oštru glavobolju. Zato prisustvo sjeverne mutacije često prati visoki rizik od razvoja hronične migrene.

 

 

(Sputnjik)

Veliki novčani horoskop za april: Ko će imati finansijski rast

Neki će potrošiti previše novca na luksuzne stvari, putovanja i zabavu, dok drugi moraju da obrate pažnju koga zapošljavaju. Pogledajte šta veliki ...

Saudijka prvi put na izboru za Mis Univerzuma

Saudijska Arabija će prvi put učestvovati na takmičenju "Mis univerzuma", što će biti istorijski događaj za tu islamsku zemlju. Rumi Alkatani, koja je ...

U američkoj igri na sreću izvučena nagrada od 1,13 milijardi dolara

U američkoj igri na sreću "Mega millions" dobitni tiket, u vrijednosti od 1,13 milijardi dolara, prodat je u Nju Džerziju. Procijenjeni dobitak je osmi ...

Koliko vrsta ćevapa ima?

Ćevapi su "štapići" od mljevenog mesa i tradicionalno su jelo u Bosni i Hercegovini. Sve generacije ih vole, a nadaleko su poznate razne "vrste" ćevapa ...

Saznajte koje vas drvo predstavlja u keltskom horoskopu

U svijetu drevnih keltskih tradicija, priroda je igrala ključnu ulogu u svakodnevnom životu i duhovnim vjerovanjima naroda. Jedan od najzanimljivijih ...

Otkriven tajni simbol na snimku Kejt Midlton

Video Kejt Midlton u kom je objavila svoju dijagnozu ovih dana je glavna tema u svijetu. Brojne kontroverze vezuju se za video počev od toga da je ...

Glogovac je trebalo da glumi u ovom filmu: "Kad je stao, svi su počeli da plaču"

Poslije šest godina snimanja i rada na projektu, film "48 sati i jedan minut" konačno je doživio svoju premijeru. Radnja filma inspirisana je tragičnim ...

U Hong Kongu zabilježena najviša temperatura u martu u 140 godina od 31,5 stepen

U Hong Kongu je danas zabilježana najviša temperatura u martu u posljednjih 140 godina od 31,5 stepeni Celzijusovih, saopštila je gradska ...

Mladoženjina poruka na cipelama

Tiktokerka @grecia.v.carr objavila je snimak sa svog vjenčanja koji je postao totalni hit i pregledan je više od 11.7 miliona puta. "Ovako se moj muž ...

Fotografije Makrona kako boksuje izazvale buru – sprema li se za duel sa Putinom?

Francuski predsjednik Emanuel Makron je izazvao buru na društvenim mrežama fotografijama kako vježba na vreći za udaranje. Korisnici se pitaju,  da li ...