Maja Novaković za "Nezavisne": Nadam se nominaciji za "Oscara"

Maja Novaković za "Nezavisne": Nadam se nominaciji za "Oscara"

Iako Bratunčanki Maji Novaković film nije bio primarno obrazovanje, školujući se za istoričara umjetnosti zavoljela je i film, a ta ljubav donijela joj je i svjetski uspjeh. Naime, njen dokumentarni film "A sada se spušta veče" nedavno je nagrađen na festivalu "Full Frame" u Daramu u Sjevernoj Karolini, čime se direktno svrstao u kvalifikacije za nominaciju za "Oscara". I dok je ovaj intervju za "Nezavisne" bio u procesu izrade, Novakovićevoj je stigla još jedna nagrada, i to iz Los Anđelesa. Mlada autorka govori o procesu snimanja kratkog filma koji je prikazao dvije bake koje žive izolovano u brdima istočne Bosne, ali i o svojoj porodici.

NN: Zahvaljujući nagradi za najbolji kratki film u Sjevernoj Karolini Vaš dokumentarac "A sada se spušta veče" je u kvalifikacijama za nominacije za nagradu "Oscar". Kakva je dalje procedura što se toga tiče i da li ste kao mlad autor iznenađeni uspjehom koji film postiže?

NOVAKOVIĆ: Apsolutno. Divno je iznenađenje, veliki podstrek i vjera da umjetnost ruši prepreke i granice. Pogotovo je iznenađenje jer ja nisam iz svijeta filma. Završila sam istoriju umjetnosti, pa sam "u hodu" učila o produkciji, distribuciji, festivalskim uslovima i pravilima kako i gdje slati film. Procedura se sastoji iz slanja prijave, potom članovi Akademije iz dokumentarne sekcije glasaju da izaberu 10 filmova za short listu i nakon toga se bira pet filmova za nominaciju. Trenutno sam u pregovorima s američkim publicistom i distributerima da pokušamo da plasiramo i dovedemo film u short listu, tako da bi ga što veći broj članova Akademije pogledao i glasao za njega.

NN: Selo, običaji i tradicija, ono je što u grubim crtama opisuje Vaš film, ali on prikazuje i toplinu ljudske duše, usamljenost, na kraju i ljepotu koju teško da mogu pružiti gradske sredine.

NOVAKOVIĆ: Tako je. To je moje selo, gdje sam odrasla i odakle dolazim. Odrastati u prirodi nosi sa sobom posebnu draž i slike djetinjstva koje su obojene mnogim bojama, a sjećanja su neka vrsta kaleidoskopa gdje se te boje miješaju i dobijamo jednu drugu stvarnost. Da sam odrasla u gradu, moj vizuelni doživljaj bi bio sasvim drugačiji. Kao dijete sam išla na to brdo do baka, čuvala ovce sa njima i pravila im društvo. Bilo mi je uvijek zanimljivo da razmišljam o čemu misle dok provode cijeli dan na livadi u tišini sa stadom. Vizuelizacija slika koje pamtim iz djetinjstva bile su polazna tačka za stvaranje ovog filma. Bitno mi je bilo da prikažem i zabilježim male, pa čak i neprimjetne, detalje svakodnevnog života skromnih ljudi i njihovu povezanost s prirodom. Pored poštovanja prema starim ljudima, tema filma je proizašla iz interesovanja za njihov život, običaje, misli i njihovu samoću.

NN: Koliko nas zapravo porijeklo određuje u životu i koliko je važno da ga se ne stidimo, već da, baš kao što je slučaj sa Vašim filmom, izvučemo najbolje iz sredine iz koje dolazimo?

NOVAKOVIĆ: Ponosna sam na sav trud koji je moja porodica ulagala u radu na zemlji kroz generacije. Sama zemlja me je mnogo naučila, prvenstveno strpljenju. Takođe, naučila me je da cijenim rad i trud malog čovjeka. Željela sam da svoje porijeklo, slike iz djetinjstva inkorporiram s onim što sam naučila na studijama istorije umjetnosti. Veliki uticaj je imalo slikarstvo realizma i realizam u književnosti koji me je ohrabrio da napravim konstrukciju bez naracije, a zbirka pripovijedaka "Slike iz seoskog života" Janka Veselinovića su mi pomogle da bez radnje uhvatim atmosferu, duh naroda, svakodnevicu. Sliku Gistava Kurbea "Prosejavanje pšenice" sam rekonstruisala i oživjela u filmu, jer je u meni probudila veliku nostalgiju, kada sam je ponovo vidjela na studijama, podsjetila me je ko sam i odakle dolazim.

NN: Da li se običaj bajanja, odnosno tjeranja oblaka zadržao u mjestu iz kojeg dolazite i danas i u kojoj mjeri?

NOVAKOVIĆ: Nažalost, nije se zadržao. Ostali su fragmentarno tragovi od tih rituala u nekim domaćinstvima. U filmu sam prikazala bajalicu protiv grada i nevremena da ne uništi usjeve. Neke od tih rituala i običaja sam kao mala i sama upražnjavala, ali ne kao što je u filmu. Cijeli taj ritual s vjenčanicom u filmu više ne postoji, ali je meni moja majka pričala, kada je ona bila mala, da je njena majka, moja baka, to radila. I danas je taj ritual otišao u zaborav. Jeste sujevjerje, ali je lijepo. To je čar jednog kulturnog identiteta i kulture življenja, jedna nematerijalna kulturna baština. Bajalice i ti rutuali su jako propadljivi, jer ih lako zaboravljamo, pa mi je bilo bitno da ih sačuvam.

NN: Kako su bake koje se pojavljuju u filmu reagovale tokom snimanja istog, kako su reagovale na kameru, ali i na samu činjenicu da ih pratite tokom obavljanja njihovih svakodnevnih poslova?

NOVAKOVIĆ: Imala sam sreću da ih poznajem od malih nogu. Unaprijed smo se sve dogovarale i baka Vinka (mlađa baka u filmu) se sjajno snašla. Nije imala tremu pred kamerom, kao ni opterećenost kako će izgledati. Starija baka Obrenija, kada smo snimali, imala je 98 godina i njoj nije bilo jasno šta mi zapravo radimo i šta to snimamo. Imala sam pripremljenu knjigu snimanja, sa crtežima scena koje je potrebno snimiti, pa smo se uklapali u zavisnosti od posla koji taj dan obavljaju. Razumjela sam koliko im je bitno da završe predviđeni posao tog dana, pa ukoliko se desi da baku Vinku usporim u okopavanju bašte, poslije snimanja smo direktorka fotografije Jasna Prolić i ja pomagale.

NN: Slažete li se da nas je i ova situacija sa virusom korona možda podsjetila na to koliku vrijednost zapravo ima selo i ono što stvorimo sopstvenim rukama? Činjenica je da se s takvim radom teže, ali sigurno mirnije živi?

NOVAKOVIĆ: Da. Nadam se da ćemo iz ove situacije svi ponešto naučiti. Prvenstveno koliko nam je priroda bitna i koliko je potrebno da je štitimo i čuvamo. Nažalost, zaboravi se gledati dugoročno. Svima nama je lakše pobrati kratkoročne plodove, a ne mislimo o samom stablu, njegovom korijenu i da li će korijen ostati zdrav za buduće generacije. Rad na zemlji jeste težak, ali isto tako nosi sa sobom svoje ljepote, gdje priroda i zemlja kriju svoje tajne i čeka da ih neko odškrine i upozna.

 

(nezavisne.com)

Razlozi zbog kojih se budite otečeni

Probudili ste se s otečenim licem? To može da bude veoma zastrašujuće, nebitno da li je u pitanju natečenost oko očiju ili crveni i naduvani obrazi ...

Bil Gejts: Slijedi nešto gore od virusa korona

Osnivač "Majkrosofta" Bil Gejts predviđa ekološku katastrofu čije će posljedice prevazići štetu od virusa korona. Prema njegovim prognozama, u ...

Iz Zimbambvea mogu u Crnu Goru, iz Srbije i dalje ne

Od sutra bez ograničenja u Crnu Goru mogu doći državljani Azerbejdžana, Bjelorusije, Kanade, Rusije, Ukrajine i Zimbabvea. Državljani Azerbejdžana ...

Zeljković: Cijena testova na koronu za sada ostaje 200 KM

Cijena komercijalnih testova na virus korona za sada ostaje 200 KM, jer nam ulazni parametni trenutno ne dozvoljavaju nižu cijenu, rekao je za "Nezavisne" ...

Bejrut proglašen gradom pogođenim elementarnom katastrofom

Vrhovni savjet odbrane Libana proglasio je sinoć glavni grad Bejrut gradom pogođenim elementarnom katastrofom i predložio Vladi da danas uvede vanredno ...

Obilježavanje 25 godina od egzodusa Srba iz Republike Srpske Krajine

Služenjem parastosa u Hramu Hrista Spasitelja i polaganjem vijenaca na Perduovom groblju u Banjaluci će danas biti obilježeno 25 godina od egzodusa srpskog ...

Korona odgodila kupovinu udžbenika

Iako je prethodnih godina u ovom periodu u knjižarama širom Republike Srpske vladala pomama za kupovinom knjiga i školskog pribora, ove godine to nije ...

Njemački poslodavci u panici: Trebaju nam radnici sa zapadnog Balkana

Njemački poslodavci upozorili su Vladu te zemlje da bez više useljavanja radnika sa zapadnog Balkana firme u toj zemlji neće moći naći adekvatnu radnu ...

U BiH uloženo 3,7 milijardi evra

Kroz Investicioni forum za zapadni Balkan u BiH koji finansira EU do sada je podržano 25 projekata ukupne vrijednosti 3,7 milijardi evra. Investicioni ...

Svjetska ekonomija u rasulu, rekordan pad u EU i SAD

Nezavisno od toga kada će početi ekonomski oporavak i koliko će trajati, činjenica je da će ova godina u cijelom svetu biti izuzetno teška, ukazuju ...