Banjalučanka pravi proizvode od srijemuša: Našla lijek za sebe i druge

18.02.2020 15:48

Volim ukus belog luka, nisam nikada imala otpornost prema njemu. S obzirom na to da je moja majka zaljubljenik u lekovito bilje, dok sam bila mala ona je brala srijemuš i kada sam spoznala da postoji zelena divlja biljka koja ima isti ukus kao beli luk meni je to bilo otkrovenje, kazuje Banjalučanka Jelena Pušac Broćilović, koja od zdrave biljke, poznatije kao divlji bijeli luk ili medvjeđi luk, spravlja tinkuru, odnosno kapi i kapsule.

Jelena, po vokaciji pravnik, imala je probleme s venama, a nakon trećeg poroda pojavio joj se tromb u nozi. Koristila je medicinsku terapiju da bi se tromb razbio, ali njena želja je bila da lijek potraži u prirodi.

"Tata, koji je lekar, molio me da venu operišem, ali shvatila sam da svaka vena ima svoju funkciju, krv kroz nju protiče i nijedan vaskularni hirurg vam ne može garantovati da se kada vam izvadi venu neće neka druga proširiti, a ako vi nastavite s nekim lošim i nezdravim životnim navikama. Ja sam iz tog razloga želela da odstranim uzrok bolesti i u prorodi nađem lek", kazuje Jelena.

Tražeći prirodno rješenje, srijemuš se izdvojio kao savršen čistač krvi. Kako Jelena kazuje, priroda je veoma logična pa je prva biljka koja raste poslije zime srijemuš, odnosno priroda daje svoje plodove da bi ih ljudi iskoristili da očiste organizam nakon duge zime i teške hrane.

"Počela sam da istražujem ovu biljku, za svoje potrebe sam prvo napavila tinkturu u rakiji, to sam pila, a u martu i aprilu, mjesecima u kojima se samo može naći svež srijemuš, jela sam ga. Međutim, nisam znala šta da radim npr. u oktobru ili novembru, kada nema svežeg srijemuša. I onda mi je sinula ideja da pravim proizvode od ove divlje biljke", pojašnjava Jelena. Prije četiri godine spravila je tinkturu, odnosno kapi, a krajem prošle godine i kapsule srijemuša.

Istraživala je biljku i došla do podatka da brzo gubi svoja ljekovita svojstva nakon branja. Tri godine proučavala je kako da konzervira ono najbolje od srijemuša.

"Istraživanjem sam došla do liofilizacije, jednog od najmodernijih načina izvlačenja lekovitih svojstava iz biljaka, a studije pokazuju da liofilizirana biljka sačuva 80 do 90 odsto nutritivnih vrednosti. Ono što je jako važno za reći je da ništa ne može da imitira svežu biljku, ali ovim procesom se čuva znatan procenat zdravih tvari", priča Jelena za "Nezavisne".

Kako kazuje, najbolja je opcija da ljudi sami beru svjež srijemuš, ali da ipak mnogi ne znaju prepoznati biljku u prirodi, odnosno miješaju je s otrovnim mrazovcem. Mnogi, opet, neće da je konzumira svježu jer se, uslovno rečeno, osjeti.

Kada je sam proces nastanka proizvoda od srijemuša u pitanju, Jelena kazuje da porodično i uz pomoć obučenih berača srijemuša u martu i aprilu obavljaju berbu, a biljku odmah po branju stavljaju u posude sa suvim ledom i zamrzavaju na -30 do -40 stepeni.

"Nakon završenog branja srijemuš transporujemo do prostorije s mašinom, liofilizatorom, jedan deo odmah ubacujemo u mašinu, ostali zamrzavamo da čeka svoj red. Nakon procesa liofilizacije, koji traje 24 sata, biljka postaje kao čips i pristupa se mlevenju i razvrstavanju, te se od jednog dijela dobija prah smesa koja je u kapsulama, a od drugog dela koji se otapa i ekstraktuje u ulju dobija se tinktura, odnosno kapi", kazuje ova zaljubljenica u prirodu.

Srijemuš štiti kardiovaskularni sistem, snižava visok pritisak, normalizuje krvotok, čisti želudac i crijeva od nataloženih toksina i poboljšava cirkulaciju, a Jelena je, kao majka tri djevojčice, počela razmišljati i o proizvodu od srijemuša koji bi bio namijenjen samo djeci.

"Ideje za nove proizvode izvlačim iz svog iskustava, s obzirom na to da su moje curice koristile kapsule. Planiram da napravim nešto što će djeci olakšati upotrebu srijemuša, nešto što će biti slatkog ukusa. Kada smo radili detaljnije analize divljeg luka spoznali smo da je bogat željezom i C vitaminom, te da sadrži dosta sumpornih jedinjena koja čiste teške metale iz organizma", pojašnjava Jelena i dodaje da je preporučljiva dnevna doza svježeg srijemuša 10 listova.

Za kraj razgovora kazuje da je ljubitelj isključivo divljih plodova prirode, da nije pobornik masovne proizvodnje biljaka, zato što svaka proizvodnja, bilo organska ili neorganska, zahtijeva tretiranje biljaka određenim supstancama.

 

 

(Bojana Petković, NN)