Kako je ljudski mozak postao tako veliki

Kako je ljudski mozak postao tako veliki

Ljudski mozak je nesrazmjerno velik. I dok to nesporno donosi određene intelektualne prednosti, održavanje velikog mozga je skupo - zahtijeva petinu tjelesne energije.

Naučnike to dugo zbunjuje, dok se velika većina organizama razvija s malim mozgom, ili čak i bez njega, ljudi su odlučili djelimično žrtvovati tjelesni rast kako bi dobili više cerebralnog kapaciteta.

Sada su napokon otkrili zašto je to tako.

Ljudski mozak, sugerišu naučnici, proširio se uglavnom kao odgovor na stres koji je našu vrstu u njenim počecima prisiljavao na inovativna rješenja u potrazi za hranom i skloništem i na prenošenje naučenih lekcija potomcima.

Škotski naučnici u časopisu Nature objavili su rad koji je dovodi u pitanje popularnu teoriju da se naš misleći organ razvio pošto su društvene interakcije među ljudima postajale sve složenije.

Oni misle da je u stvari suprotno.

"Naši rezultati su intrigantni jer sugerišu da su neki aspekti složenijih društvenih odnosa vjerovatnije posljedica, a ne uzrok velikog mozga", kazao je jedan od autora, Maurisio Gonzalez-Forero sa škotskog univerziteta St Andrews.

"Njegova veličina je vjerovatno proizašla iz rješavanja problema na koje su ljudi nailazili u prirodi, a ne iz izgradnje društva", dodao je.

Mozak moderna čovjeka triput je veći od onog kojim se dičio naš majmunoliki predak australopitek.

Ali 'hranjenje' tako velikog mozga ljude je koštalo sporog tjelesnog rasta u djetinjstvu. Ljudski potomci, naime, mnogo su duže zavisni o svojim roditeljima i mnogo su ranjiviji nego što je to slučaj s drugim životinjama.

Prijašnja istraživanja otkrila su vezu između veličine mozga vrsta i složenih socijalnih struktura, koje se opisuju i kao "kultura". Ali dosad nijedna nije uspjela zaključiti jesu li ti faktori podstakli rast mozga ili su bili njihova posljedica.

Škotski naučnici su razvili matematički model kojim su nastojali utvrditi imaju li ekološki i društveni problemi mjerljivi uticaj na razvoj mozga i ako imaju, koliko.

Modeli "mozgova" bili su suočeni s ekološkim izazovima, poput pronalaska lovine na teškom terenu i u lošim vremenskim uslovima, čuvanja hrane od kvarenja na vrućini ili skladištenja vode za vrijeme suše.

Pred modele su bili postavljeni i razni društveni izazovi kako bi se ispitalo koliko saradnja i kompetitivnost utiču na razvoj mozga.

Zanimljivo, saradnja je bila povezana sa smanjenjem veličine mozga, kažu naučnici, vjerovatno zato jer su se pojedinci mogli osloniti na zajedničke resurse i uštedjeti energiju.

"Po našim rezultatima, teški ekološki problemi izazivali su širenje mozga, a društveni zahtjevi nisu", kazao je Gonzalez-Forero.

Ali pošto i druge vrste nailaze na izazove u prirodi, zašto je ljudski mozak jedini tako narastao?

To je vjerovatno zbog kulture, odnosno sposobnosti da vještine nauče od drugih umjesto da sve otkrivaju sami.

"Stoga, naša studija sugeriše da je interakcija teških problema u prirodi i kulture zaslužna za ovakvu veličinu mozga", zaključio je Gonzalez-Forero.

 

 

(Hina)

Na tavanu pariske katedrale žele staklenike i bazene

Prošlo je mjesec dana od kako je razorni požar zahvatio Notr Dam. Dok se sakuplja novac za rekonstrukciju, arhitekte širom svijeta daju svoje prijedloge za ...

Tekst iz 1869: Kako neukog konja naučiti da tegli

U listu "Težak" od 10. februara 1869. godine opisan je "recept" kako mladog, neukog konja naučiti da tegli. Navedeni način dresure primjeniv je i na neka ...

Da li je tračanje normalna stvar?

Tračanje ima lošu reputaciju, ali naučnici ovu pojavu vide kao nužni element funkcionisanja ljudske zajednice. Pa zašto ne možemo da odolimo ...

Britanski vojnik suzbijao krivolov pa ga ubio slon

Britanski vojnik Metju Talbot poginuo je u operacijama suzbijanja krivolova u Malaviju kada ga je, kako se vjeruje ubio slon, prenosi "BBC". Talbot je ...

Nasljednici i dalje čekaju Titovo blago

Ni 39 godina od smrti nekadašnjeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza, ostavinski postupak i podjela njegove imovine nisu okončani, niti se zna gdje su sve ...

Krunisan kralj Tajlanda, na glavi mu kruna od 7,3 kg

Kralj Tajlanda Maha Vačiralongkorn krunisan je danas, a tokom ceremonije na glavu mu je stavljena kruna teška 7,3 kilograma. Kralj Vadžiralongkorn (66) ...

Balkanski dileri smislili aplikaciju za prodaju droge?

Britanski analitičari tvrde da su Albanci, Srbi i Hrvati, koji se smatraju najzastupljenijima u narkobiznisu u Velikoj Britaniji, osmislili super brzu dostavu ...

Beba od 45 dana ne voli mlijeko, ali tamani pileći batak i povrće

Bebica od 45 dana iz Beograda koja ne voli ukus mlijeka i odbija da ga pije prestravila je svoje roditelje koji su je odmah odveli na Univerzitetsku dječju ...

Naučnici na pragu tehnologije koja misli pretvara u govor

Osobama koje su izgubile moć govora zbog moždanog udara ili nekog drugog težeg zdravstvenog problema, naučnici bi uskoro mogli uz pomoć tehnologije da ...

Zašto postoje groblja za avione?

The 309th Aerospace Maintenance and Regeneration Group (AMARG) u američkoj saveznoj državi Arizoni predstavlja najveće groblje aviona na svijetu. U njemu se ...