Kako je ljudski mozak postao tako veliki

Kako je ljudski mozak postao tako veliki

Ljudski mozak je nesrazmjerno velik. I dok to nesporno donosi određene intelektualne prednosti, održavanje velikog mozga je skupo - zahtijeva petinu tjelesne energije.

Naučnike to dugo zbunjuje, dok se velika većina organizama razvija s malim mozgom, ili čak i bez njega, ljudi su odlučili djelimično žrtvovati tjelesni rast kako bi dobili više cerebralnog kapaciteta.

Sada su napokon otkrili zašto je to tako.

Ljudski mozak, sugerišu naučnici, proširio se uglavnom kao odgovor na stres koji je našu vrstu u njenim počecima prisiljavao na inovativna rješenja u potrazi za hranom i skloništem i na prenošenje naučenih lekcija potomcima.

Škotski naučnici u časopisu Nature objavili su rad koji je dovodi u pitanje popularnu teoriju da se naš misleći organ razvio pošto su društvene interakcije među ljudima postajale sve složenije.

Oni misle da je u stvari suprotno.

"Naši rezultati su intrigantni jer sugerišu da su neki aspekti složenijih društvenih odnosa vjerovatnije posljedica, a ne uzrok velikog mozga", kazao je jedan od autora, Maurisio Gonzalez-Forero sa škotskog univerziteta St Andrews.

"Njegova veličina je vjerovatno proizašla iz rješavanja problema na koje su ljudi nailazili u prirodi, a ne iz izgradnje društva", dodao je.

Mozak moderna čovjeka triput je veći od onog kojim se dičio naš majmunoliki predak australopitek.

Ali 'hranjenje' tako velikog mozga ljude je koštalo sporog tjelesnog rasta u djetinjstvu. Ljudski potomci, naime, mnogo su duže zavisni o svojim roditeljima i mnogo su ranjiviji nego što je to slučaj s drugim životinjama.

Prijašnja istraživanja otkrila su vezu između veličine mozga vrsta i složenih socijalnih struktura, koje se opisuju i kao "kultura". Ali dosad nijedna nije uspjela zaključiti jesu li ti faktori podstakli rast mozga ili su bili njihova posljedica.

Škotski naučnici su razvili matematički model kojim su nastojali utvrditi imaju li ekološki i društveni problemi mjerljivi uticaj na razvoj mozga i ako imaju, koliko.

Modeli "mozgova" bili su suočeni s ekološkim izazovima, poput pronalaska lovine na teškom terenu i u lošim vremenskim uslovima, čuvanja hrane od kvarenja na vrućini ili skladištenja vode za vrijeme suše.

Pred modele su bili postavljeni i razni društveni izazovi kako bi se ispitalo koliko saradnja i kompetitivnost utiču na razvoj mozga.

Zanimljivo, saradnja je bila povezana sa smanjenjem veličine mozga, kažu naučnici, vjerovatno zato jer su se pojedinci mogli osloniti na zajedničke resurse i uštedjeti energiju.

"Po našim rezultatima, teški ekološki problemi izazivali su širenje mozga, a društveni zahtjevi nisu", kazao je Gonzalez-Forero.

Ali pošto i druge vrste nailaze na izazove u prirodi, zašto je ljudski mozak jedini tako narastao?

To je vjerovatno zbog kulture, odnosno sposobnosti da vještine nauče od drugih umjesto da sve otkrivaju sami.

"Stoga, naša studija sugeriše da je interakcija teških problema u prirodi i kulture zaslužna za ovakvu veličinu mozga", zaključio je Gonzalez-Forero.

 

 

(Hina)

Tajland, kafe u kojem se gosti igraju sa haskijima

Ljubitelji pasa odnedavno mogu da uživaju u kafeu "True Love" u Bangkoku. Ovaj ugostiteljski objekat svojim gostima nudi različita pića, kolače i drugu ...

Za koliko se može kupiti najjeftinija kuća u BiH?

Oni koji žele da se skuće, a ne raspolažu velikom sumom novca, na internet oglasima mogu pronaći kuću sa okućnicom već za 15.000 KM. Tako kuću od ...

Slijepi Miladin Dragojević i Svetlana Vojvodić vezani zajedno istrčali polumaraton

​Ljudski organizam u cijelosti funkcioniše na bazi dobro orkestriranog reda. Možda se ne čini tako, ali ispod površine kože smo svi jednaki, u svima ...

Zbog čega nije dobro vježbati više od 60 minuta dnevno?

Istraživanje sprovedeno na 1,2 miliona odraslih Amerikanaca imalo je za cilj da utvrdi da li i u kojoj mjeri naša fizička aktivnost utiče na naše mentalno ...

50 godina od osnivanja "Apolo" programa

"Apolo" program je započeo prije 50 godina s prvom ljudskom posadom "Apolo" svemirskog leta, koji je postavio temelje za misije koje su odvele desetine ljudi ...

Znate li čemu služe dvije donje rupice na All Star patikama?​

​Rijetki znaju da dvije rupice sa strane Converse All Star patika nisu samo modni dodatak niti služe samo da bi se stopala provjetravala. Zapravo su ...

Dobitnik Zlatne palme otvara 24. Festival autorskog filma

Film japanskog reditelja Hirokazu Korede "Kradljivci" svečano će otvoriti 24. Festival autorskog filma u Beogradu, koji će biti održan od 23. do 30 ...

"Titanik" nestaje

Ukoliko ste ljubitelji avanture, a volite okean, krajnje je vrijeme da sakupite novac i posjetite "Titanik". Naime, bakterije koje se kontinuirano formiraju ...

Anđela Paleksić iz Sarajeva nova Miss BiH

Po prvi put u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli sinoć je održana manifestacija Miss Bosne i Hercegovine 2018. Titulu najljepše djevojke ove godine ...

Kišobran koji ne morate držati

Kako bi bilo divno imati nekog ko će nam nositi kišobran dok hodamo ulicom! Ponekad držanje ručke kišobrana može biti baš zamorno, ali to je jedini ...