Kako je ljudski mozak postao tako veliki

Kako je ljudski mozak postao tako veliki

Ljudski mozak je nesrazmjerno velik. I dok to nesporno donosi određene intelektualne prednosti, održavanje velikog mozga je skupo - zahtijeva petinu tjelesne energije.

Naučnike to dugo zbunjuje, dok se velika većina organizama razvija s malim mozgom, ili čak i bez njega, ljudi su odlučili djelimično žrtvovati tjelesni rast kako bi dobili više cerebralnog kapaciteta.

Sada su napokon otkrili zašto je to tako.

Ljudski mozak, sugerišu naučnici, proširio se uglavnom kao odgovor na stres koji je našu vrstu u njenim počecima prisiljavao na inovativna rješenja u potrazi za hranom i skloništem i na prenošenje naučenih lekcija potomcima.

Škotski naučnici u časopisu Nature objavili su rad koji je dovodi u pitanje popularnu teoriju da se naš misleći organ razvio pošto su društvene interakcije među ljudima postajale sve složenije.

Oni misle da je u stvari suprotno.

"Naši rezultati su intrigantni jer sugerišu da su neki aspekti složenijih društvenih odnosa vjerovatnije posljedica, a ne uzrok velikog mozga", kazao je jedan od autora, Maurisio Gonzalez-Forero sa škotskog univerziteta St Andrews.

"Njegova veličina je vjerovatno proizašla iz rješavanja problema na koje su ljudi nailazili u prirodi, a ne iz izgradnje društva", dodao je.

Mozak moderna čovjeka triput je veći od onog kojim se dičio naš majmunoliki predak australopitek.

Ali 'hranjenje' tako velikog mozga ljude je koštalo sporog tjelesnog rasta u djetinjstvu. Ljudski potomci, naime, mnogo su duže zavisni o svojim roditeljima i mnogo su ranjiviji nego što je to slučaj s drugim životinjama.

Prijašnja istraživanja otkrila su vezu između veličine mozga vrsta i složenih socijalnih struktura, koje se opisuju i kao "kultura". Ali dosad nijedna nije uspjela zaključiti jesu li ti faktori podstakli rast mozga ili su bili njihova posljedica.

Škotski naučnici su razvili matematički model kojim su nastojali utvrditi imaju li ekološki i društveni problemi mjerljivi uticaj na razvoj mozga i ako imaju, koliko.

Modeli "mozgova" bili su suočeni s ekološkim izazovima, poput pronalaska lovine na teškom terenu i u lošim vremenskim uslovima, čuvanja hrane od kvarenja na vrućini ili skladištenja vode za vrijeme suše.

Pred modele su bili postavljeni i razni društveni izazovi kako bi se ispitalo koliko saradnja i kompetitivnost utiču na razvoj mozga.

Zanimljivo, saradnja je bila povezana sa smanjenjem veličine mozga, kažu naučnici, vjerovatno zato jer su se pojedinci mogli osloniti na zajedničke resurse i uštedjeti energiju.

"Po našim rezultatima, teški ekološki problemi izazivali su širenje mozga, a društveni zahtjevi nisu", kazao je Gonzalez-Forero.

Ali pošto i druge vrste nailaze na izazove u prirodi, zašto je ljudski mozak jedini tako narastao?

To je vjerovatno zbog kulture, odnosno sposobnosti da vještine nauče od drugih umjesto da sve otkrivaju sami.

"Stoga, naša studija sugeriše da je interakcija teških problema u prirodi i kulture zaslužna za ovakvu veličinu mozga", zaključio je Gonzalez-Forero.

 

 

(Hina)

Poziv iz Dume: Ruskinje, nemojte sa strancima, biće djece

Predsjednica odbora ruske Dume za porodična pitanja Tamara Pletnova poručila je Ruskinjama da tokom Svjetskog prvenstva u fudbalu ne stupaju u seksualne ...

Rusija raj za navijače

Kurs rublje i jeftina hrana čine Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2018. godine jednim od najpristupačnijim za navijače iz Velike Britanije, piše Dejli ...

Objavljena nova "Kama Sutra"​

Hinduistički seksualni vodič, "Kama Sutra", je dobio prvi "ženski" ribrending nakon 2000 godina. Društvo "Folio Society" otkrilo je da se novo izdanje ...

Rusija pravi laser za uništavanje otpada u orbiti

Ruska Agencija za svemirska istraživanja "Roskosmos" planira da smeće u Zemljinoj nižoj orbiti uništi pomoću snažnog lasera visokog tri metra. Ukoliko ...

Čudo arhitekture: 6.000 ljudi gradi "vodoravni neboder"

Vojska od 6.000 građevinskih radnika marljivo radi na velikoj i kompleksnoj lokaciji s pogledom na rijeke Jangce i Jialing na jugozapadu kineskog mega grada ...

Bobi Marjanović dobio ponudu iz Holivuda, glumiće sa Kijanu Rivsom i Hale Beri?

Košarkaš Boban Marjanović dobio je ponudu da glumi u poznatom filmu „Džon Vik - treće poglavlje“, pored Kijanu Rivsa i Hale Beri. Kako navodi ...

Robot novi voditelj kineske televizije​

Program na lokalnoj televiziji u Naningu, prijestonici kineskog autonomnog regiona Guandži Žuang, vodiće jedan robot, saopštila je ta ...

Čirlidersice raspuštene jer su bile "previše seksi"

Čirlidersice San Antonio Sparsa, populrane "Srebrne plesačice", neće više zabavljati publiku u AT&T Centru. Nakon što su 25 godina uspješno ...

Robot koji uči posmatrajući šta čovjek radi

Kada su savremeni roboti u pitanju, teško je makar malo ne biti uznemiren činjenicom da bi inteligentne mašine mogle, u nekom trenutku, da učine ljude ...

Kako su "leviske" spojile Ameriku i Rusiju

Prije 145 godina rođene su čuvene „leviske“, koje su preplavile svijet i od izdržljive radne odjeće postale „urbana uniforma“ svih naraštaja ...