Meteorolog objasnio fascinantnu pojavu na nebu BiH
U meteorologiji ima mnogo fascinantnih pojava. Jedna od njih je, svakako, i kumulonimbus – oblak koji je odgovoran za jake vjetrove, snažne pljuskove, grad, gromove i munje, napisao je danas na svom Facebook profilu meteorolog Bakir Krajinović.
Glavnu ulogu u formiranju bilo kakvog oblaka, pa i kumulonimbusa, imaju temperatura i vodena para. Pojedini dijelovi zemljine površine, zbog svog sastava, materijala, oblika i boje, absorbuju više Sunčeve svjetlosti i toplote od drugih. Polja pšenice se sporije zagrijavaju od tamne oranice, ali mnogo brže od jezera i drugih vodnih površina.
U zoru, najveći dio zemljine površine ima približno istu temperaturu. Kako Sunce počne da grije, neke oblasti se brže zagrijavaju i imaju višu temperaturu od drugih.
Pošto su toplije, više zagrijavaju okolni vazduh. Topliji vazduh se, kao lakši, brzo podiže naviše i širi se. Time atmosfera postaje nestabilna. Ovakvo vertikalno kretanje toplijeg zraka u meteorologiji se zove konvekcija.
Kako se vazduh podiže, on se hladi jer predaje dio svoje toplote okolnom, hladnijem zraku. Što se više podiže, više se i hladi.
Kada topliji vazduh počne da se podiže naviše, on sadrži određenu količinu vlage. Kada je lijep, vedar dan, voda je u obliku nevidljive vodene pare. Koliko će vodene pare vazduh sadržati zavisi od njegove temperature. Ista zapremina toplijeg vazduha ima više vodene pare od hladnijeg zraka.
Pri podizanju vazduha se, pored širenja zbog toga što pritisak opada sa visinom, sve više hladi i u nekom trenutku dostigne temperaturu na kojoj sadrži najveću moguću količinu vodene pare – postaje zasićen. Ako vazduh nastavi da se podiže i hladi, višak vodene pare će se kondenzovati, formirajući mikroskopske kapljice vode. Oblaci su uglavnom sastavljeni od takvih kapljica (izuzetak su oblaci na velikim visinama koji se sastoje od malih ledenih kristala).
Kada se vodena para kondenzuje, oslobađa se latentna toplota koja dodatno zagrijava vazduh i ubrzava konvekciju, pa se vazduh još više podiže i oblak raste u svim smjerovima. Kondenzacija je sve intenzivnija što oblak više raste i što mu je vrh na većoj visini.
Kumulonimbus (lat. cumulus: gomila, hrpa + nimbus: oblak; međunarodna skraćenica Cb) je veliki, debeli i gusti oblak koji se uzdiže okomito uvis, katkada i iznad 10 kilometara. Donji mu je dio tamne, olovnosive boje, a gornji sadrži vlaknaste strukture, ispod kojih se često pojavljuju tamni rastrgani oblaci. Prema obliku može biti ćelav (calvus) i kosmat (capillatus).
Debljina varira u zavisnosti o godišnjem dobu
Debljina mu varira po godišnjem dobu: zimi je debljine 3-5 km, ljeti 8-10 km, a ponekad i 15 km. Gornji dio oblaka često se razvlači vodoravno pa oblak poprima oblik nakovnja (incus).
Ako je podnica razvijenog kumulonimbusa na temperaturi iznad 0 °C, sastoji se od kapljica vode. Iznad podnice nalazi se sloj pothlađenih kapljica (kapljica vode na temperaturama nižim od 0 °C), u većim visinama nalazi se mješavina ledenih kristalića i pothlađenih kapljica vode, a u najgornjem dijelu kumulonimbusa nalaze se samo kristali leda. Pod podnicom kumulonimbusa, ima često niskih, čupavih oblaka koji su spojeni sa njom ili ne i katkad daju oborine u obliku virga. Kad im se zaledi gornji dio, nazivamo ih olujnim oblacima.
Ubraja se u konvekcione oblake, jer nastaje razvojem kumulusa u nestabilnoj atmosferi. Zbog burnih procesa u kumulonimbusu sa velikim okomitim brzinama (više od 20 m/s) te jakim silaznim strujama na dijelu područja ispod oblaka, katkad je uzrokom vremenskih nepogoda (grad, jakih udara vjetra, munje, kratkotrajnih ali vrlo snažnih pljuskova, a zimi gustih i krupnih snježnih pahulja), naveo je Krajinović na Facebooku.
(nezavisne.com)
Nevrijeme stiglo u BiH
Jak olujni vjetar praćen kišom koji je jutros zahvatio Hrvatsku, u poslijepodnevnim časovima stigao je i u BIH. U najvećem gradu Srpske trenutna ...
Nakon ljetnih temperatura u Srpskoj, moguć i snijeg
Nakon ljetnih temperature, koje su predhodnih dana izmjereni u Srpskoj, sutra naveče se očekuje snijeg i susnježica. Milica Đorđević, meteorolog iz ...
U Banjaluci oboren temperaturni rekord za april
Živa u termometru dostigla je 32 stepena Celzijusova. Temperaturni rekord oboren je i u Zenici, gdje su zabilježena 33 stepena. (RTRS)
U nedjelju sunčano i natprosječno toplo
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra će biti sunčano i natprosječno toplo vrijeme sa maksimalnom temperaturom vazduha od 26 do 31 stepen ...
Možemo li na ljeto zaista očekivati temperature do 50 stepeni
Početak aprila donio je velike vremenske oscilacije i prave letnje temperature, a mart je i zvanično najtopliji u istoriji mjerenja. Međutim, neobično ...
Poznato kada nam stiže hladni front
Pred nama je još jedan sunčan i pravi ljetnji dan. Maksimalna temperatura biće u većini predela iznad 25°C, a u centralnim i jugoistočnim predjelima do ...
Meteorolozi najavljuju: Očekuje se saharski pijesak iz Afrike
Hrvatski meteorolozi najavljuju da od sutra dolazi do manjeg pada temperature vazduha, kao i da se danas nad Hrvatskom očekuje saharski pijesak iz ...
U ponedjeljak natprosječno toplo i sunčano
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra će biti natprosječno toplo i sunčano vrijeme, uz dnevnu prolaznu oblačnost i temperaturu vazduha i do 31 stepen ...
Saharski pijesak iznad Banjaluke, evo kada će nebo ponovo biti
Nebo iznad Banjaluke od juče je zamućeno pijeskom iz Sahare zbog čega je više žuto nego plavo, a vidljivost je smanjena. Nedim Sladić, meteorolog, na ...
U nedjelju pomjeranje kazaljki jedan čas unaprijed
Ljetno računanje vremena počeće u nedjelju, 31. marta, pomjeranjem kazaljki na časovniku za jedan čas unaprijed. Tada kazaljke na časovniku treba ...