U Banjaluci procvjetala biljka koja cvjeta svakih 50 godina

22.06.2019 14:46

Biljku drvo života, odnosno Yucca, kako joj je latinski naziv, naslijedila sam od majke, a ona ju je dobila od svoje strine. Nisam puno znala o ovoj izuzetno izdržljivoj biljci, koja mi je draga jer je dar od moje majke. Kad sam prije nekoliko sedmica vidjela da na stabljici dugoj preko 160 centimetara raste cvijet, zainteresovala sam se da saznam više i iznenadila se podatkom da ova biljka cvjeta jednom u 50 godina, priča Ljiljana Malić, Banjalučanka u čijem domu ovih dana raste i pupa ovaj neobični i izuzetno rijetki cvijet.

Drvo života ili Yucca dolazi s prostora Sjeverne i Centralne Amerike. Ime drvo života biljci su dali Indijanci, koji su je prije 2.000 godina koristili kao lijek i za ishranu. Zbog svoje izdržljivosti, ali i ljepote, ova biljka, kojoj pripada više od 50 različitih vrsta, često krasi domove ljudi.

Malićeva kaže da je uzgoj ove biljke, čiji cvijet pupa samo nekoliko dana u 50 godina, prilično lak, jer ne traži previše pažnje.

"Zimi je unosim u predsoblje i zalijevam jednom u tri sedmice. A svakog ljeta je iznosim ili na terasu, ili u dvorište, i češće je zalijevam. I to je sva mudrost oko njenog održavanja", priča Malićeva.

Priznaje da ranije nije znala da ova zahvalna biljka može nagraditi svoje vlasnike mirisnim cvijetom.

"Pojava cvijeta na ovoj biljci me začudila, a posebno činjenica da, ako imate sreće, procvjeta jednom u pola vijeka", sa smiješkom priča Malićeva.

Stručnjaci navode da iz rozete ove biljke najčešće u prirodnom staništu ili u izuzetno dobrim uslovima može da naraste više od pola metra duga cvjetna stabljika sa mnogo zvonastih cvjetova, mada se ovo dešava izuzetno rijetko, zbog čega su ovi cvjetovi - kada se pojave - jako cijenjeni.

Kad procvjeta, drvo života će zamirisati čitav dom, a samo održavanje biljke nije prezahtjevan posao, zbog čega je nerijetko čest stanar mnogih domova.

Drvo života raste sporo, ali može da naraste čak do tri metra

 

Njega i održavanje

Drvo života voli prostore ispunjene prirodnom svjetlošću, a ljeti ga možete iznijeti i vani.

Od proljeća do jeseni drvo života treba redovno zalijevati, uz prehranjivanje svake sedmice.

Tokom zime prijaće joj malo hladniji prostor, gdje temperatura treba da bude između pet i 10 stepeni, iako ona može podnijeti i višu sobnu temperaturu.

Ako biljka dugo stoji na niskoj temperaturi, može da uvene.

Zalijevanje drveta života varira od godišnjeg doba, te ovu biljku ljeti treba zalijevati dva do tri puta sedmično, takođe je možete i prehranjivati. Zimi je dovoljno da bude zalivena jednom sedmično bez prehranjivanja.

Važno je imati u vidu da ovoj biljci više štete pravi pretjerano zalijevanje nego periodi kada je zaboravite zaliti.

 

 

Bolesti

Ako drvo života zimi stoji na tamnom ili pretoplom mjestu, listovi mogu početi naglo da opadaju.

Prema riječima stručnjaka, biljku je tada najbolje premjestiti na svjetlije mjesto i prestati sa zalijevanjem, šest do osam sedmica, kako bi se zemlja potpuno osušila.

Nakon toga, biljku treba presaditi u novu zemlju i pomalo zalijevati.

Stručnjaci upozoravaju da ni sa zalijevanjem ne treba pretjerivati, nego da zemlja treba da bude dovoljno vlažna, ali ne i mokra, jer to može dovesti do truljenja korijena.

 

 

Presađivanje

Botaničari savjetuju da se ova biljka presađuje svake dvije godine, a ako brzo raste može se presaditi i svake godine.

Kada se presađuje, uvijek treba na dno saksije staviti šljunak ili crijep zbog drenaže.

 

Razmnožavanje

Drvo života se može razmnožavati sjemenom, reznicama stabljike ili izdanaka.

Sjeme bi trebalo posijati u rano proljeće i držati na toplom i suvom mjestu, a biljku treba presaditi u veću saksiju kad počne s nicanjem.

Kada se razmnožava rezanjem stabljike ili izdanaka, trebalo bi se pažljivo skalpelom ili nožem skinuti izboj sa četiri lista i dijelom kore.

Ovakvu reznicu bi trebalo odmah zasaditi u mješavinu pijeska i treseta i ostaviti na toplom mjestu, gdje bi temperatura trebalo da bude oko 20 stepeni, te povremeno zalijevati.

 

 

Biljke koje rijetko cvjetaju

Biljke su sastavni dio domova većine ljudi. Svima su posebno drage one koje njihov dom, balkon ili dvorište uljepšavaju raznobojnim cvijećem, ali i prekrasnim mirisom. Među bezbrojnim biljkama postoje i one koje svoje cvjetove čuvaju i samo ponekad, ako ste dovoljni srećni, možete doživjeti da ih ugledate

 

Joutan poluo

Joutan poluo smatra se najrjeđim cvijetom na svijetu, jer cvjeta svakih 3.000 godina.

Osim što je najrjeđi, ovo je i jedan od najmanjih cvjetova na svijetu veličine svega nekoliko milimetara, a pritom je i parazit jer ovi mali bijeli cvjetovi uglavnom rastu na lišću drugog drveća.

 

Kraljica noći

Cvijet zvani Kadupul, poznat još kao kraljica noći, ne samo da je rijedak, već se smatra i najskupljim na svijetu, jer je u suštini neprocjenjiv.

Ovaj lijepi cvijet je, u stvari, vrsta kaktusa, cvjeta samo noću i od trenutka kada je ubran ubrzano počne venuti. Nijedan njegov primjerak nikad nije prodat jer bi na putu do kupca već uvenuo.

 

Titan arum

Amorphophallus titanum ili Titan arum je neobični cvijet koji može da naraste do tri metra, a specifičan je ne samo što rijetko cvjeta, i što cvijet opstaje samo nekoliko dana, već i zbog izrazito neprijatnog mirisa.

Naime, on miriše na trulo meso, čime privlači posebne vrste buba koje ga oprašuju.

 

Cvijet agave

Cvijet agave je izuzetno rijedak jer vrsta Agava americana cvjeta svakih 100 godina. Ono što je još karakteristično za njega je i to da, nakon što procvjeta, ova biljka u potpunosti uvene.

 

Bambusov cvijet

Drvo bambusa može da raste oko 50 do 80 godina i tek tada da procvjeta. Nakon cvjetanja slijedi period kada bambus dobije plodove, poznate kao bambusova riža. Nakon što ovo neobično bambusovo voće prođe, i samo drvo uvene.

 

 

 

(Anja Matarugić, NN)