Stručnjaci upozoravaju: Krpelja što prije treba da ukloni stručna osoba

Stručnjaci upozoravaju: Krpelja što prije treba da ukloni stručna osoba

Svi koji ovih dana borave u prirodi trebalo bi da budu na oprezu zbog krpelja, čiji ubodi mogu proći bezbolno, ali mogu izazvati i ozbiljne probleme, a lajmska bolest je svakako najteža posljedica uboda ovog insekta.

"Lajmska bolest je multisistemska infektivna bolest koja se razvija po stadijumima. Ne moraju postojati svi stadijumi bolesti, kao ni svi simptomi u okviru jednog stadijuma. Prvi stadijum se manifestuje lokalizovanom promjenom na koži, koja nastaje na mjestu uboda krpelja, prosječno od 710 dana", pojasnila je za "Nezavisne" Tatjana Roganović, specijalista infektologije i supspecijalista kliničke farmakologije u UKC RS, te dodala da se prvo javlja crvena macula, a nakon toga jasno ograničeno crvenilo koje se širi u veliku prstenastu promjenu sa najmanje pet centimetara prečnika.

Navela je da obično nema lokalnih simptoma, kao što su bol, svrab ili parestezije, a krpelj je aktivan, kako kaže, početkom vegetacije, tako da se mogu uočiti već u rano proljeće, a vrhunac aktivnosti dostižu tokom maja i juna, a mogu se sresti čak i u zimskim mjesecima ukoliko je jesen toplija i bez obilnih padavina.

"Bolovi u mišićima i zglobovima su obično migratorni i traju satima ili danima na određenim mjestima, često uz umor. Neurološke manifestacije drugog stadijuma uključuju meningoradikuloneuritis, serozni meningitis, upale, najčešće facijalnog nerva i druge simptome", ističe Roganovićeva.

Naglasila je da se kardiološke manifestacije javljaju kod četiri do osam odsto bolesnika, a najčešći poremećaj su različiti stepeni atrioventrikularnog bloka prećeni subjektivnim tegobama, poput vrtoglavice, otežanog disanja i bolova u grudima.

"U trećem stadijumu bolesti epizode artritisa postaju duže i traju mjesecima. Zahvaćen je jedan ili nekoliko zglobova, najčešće koljena, koja su više otečena nego bolna, a rijetko se javlja crvenilo. U teškim slučajevima hronični lajmski artiritis može dovesti do erozije hrskavce i kosti i trajne nestabilnosti zgloba", dodala je Roganovićeva.

Kazala je da se lajmska bolest liječi odgovarajućim antibioticima, oralno ili intravenski, a dužina primjene zavisi od karakteristika oboljele osobe, stadijuma bolesti i težine kliničke slike.

Kako kaže, antibiotska terapija u prvom stadijumu bolesti bitno skraćuje navedene promjene i u značajnoj mjeri sprečava kasne manifestacije lajmske bolesti.

"Kontrola krpelja koji prenose uzročnike bolesti je osnovna mjera prevencije. Potrebno je redovno održavati javne zelene površine na kojima boravi veći broj ljudi tokom mjeseci povećane aktivnosti krpelja. Uklanjanjem divljih deponija komunalnog i drugih vrsta otpada te sistematskom deratizacijom zelenih površina ciljano se smanjuje populacija rezervoara Borrelia burgdorferi, tj. glodara", kaže Roganovićeva.

Istakla je da se u situacijama, povećane gustine krpelja, preporučuje sistematska dezinsekcija krpelja.

Izvor krpelja za čovjeka, pojašnjava Roganovićeva, mogu biti i kućni ljubimci koji se kreću na otvorenom te je potrebno zaštititi kućne ljubimce odgovarajućim repelentima.

"U svim situacijama kada se boravi u prirodi preporučuje se nošenje odjeće dugih rukava i nogavica svjetlije boje. Takođe, preporučuje se korištenje hemijskih repelenata prilikom ulaska u područje prirodnih žarišta lajmske bolesti", navodi ona.

Savjetuje da, u slučaju pronalaska krpelja na tijelu, odmah treba uraditi adekvatno uklanjanje, koje treba da izvrši stručna osoba i to je važno uraditi u roku prvih 12-24 sata.

Upozorila je da se prilikom uklanjanja krpelja ne smiju koristiti eterična ili uljana sredstva za natapanje insekata (acetone, rafinisana ulja, lakovi) te se krpelj pincetom nježno, ali čvrsto uhvati blizu glave, što je moguće bliže koži i lagano se povlači uz liniju kože.

"Bitno je to uraditi bez naglih trzaja i lučnim pokretom pincetu povući od kože. Opšte je poznato da svi krpelji nisu zaraženi te nema stručnog opravdanja za preventivno ordiniranje antibiotika", istakla je Roganovićeva.

Nakon uboda krpelja i adekvatnog vađenja od strane stručne osobe, pacijent treba da mjesto uboda posmatra narednih mjesec dana i da se u slučaju pojave lokalnog crvenila koje se širi i/ili nekih drugih simptoma rane infekcije odmah javi ljekaru.

Naglasila je i da je važno rano prepoznavanje bolesti zbog adekvatnog i pravovremenog liječenja i sprečavanja recidiva i progresije bolesti koja bi mogla dovesti do manjeg ili većeg stepena funkcionalnih oštećenja i invaliditeta.

"U većem riziku za obolijevanje od lajmske bolesti su osobe koje su profesionalno vezane za prirodu  šumari, lovočuvari, poljoprivredni radnici, ali i sve osobe koje iz bilo kojeg razloga borave u prirodi", ističe Roganovićeva te dodaje da stepen rizika infekcije zavisi od brojnosti zaraženih krpelja u određenom staništu, dužine boravka krpelja na tijelu čovjeka i razvojnog stadijuma krpelja.

 

 

 

(N.N. Bojana Živanić)

Pao dogovor između Breda i Anđeline

Poslije višemjesečnih dugih parnica najpoznatiji bivši holivudski par konačno je uspio da se dogovori oko starateljstva nad djecom. Iako je mjesecima ...

Nakon najave kontrole UIO, ugostitelji prijavili 12 miliona KM veći promet

PDV obveznici u BiH koji se bave ugostiteljstvom prijavili su u martu i aprilu 2019. godine 12 miliona KM veći promet u odnosu na isti period prošle ...

Đorđe Gajić pobjednik u skokovima sa Gradskog mosta

Đorđe Gajić pobjednik je takmičenja u skokovima sa Gradskog mosta u Vrbas. Na takmičenju u Banjaluci učestvovalo je ukupno 18 takmičara čime je ...

Zemljotres u Tuzli, osjetio se do Novog Sada

Zemljotres jačine 4,3 jedinice Rihterove skale pogodio je jutros nešto poslije devet sati područje između Srebrenika i Tuzle, javlja sarajevski portal ...

"Dnevnik Diane Budisavljević" pobjednik Pulskog festivala

Ostvarenje “Dnevnik Diane Budisavljević” u režiji Dane Budisavljević, koje govori o herojskim podvizima austrijske aktivistkinje koja je iz užasa ...

Banjaluka: Sutra skokovi sa Gradskog mosta

Skokovima sa banjalučkog gradskog mosta sutra će biti otvorena tradicionalna manifestacija "Ljeto na Vrbasu". Skokovi sa mosta počeće u 14.00 časova, a ...

Isidora Bjelica u kolumni za "Nezavisne": Emotivni botoks

Seksualni promiskuitet je ništa prema novom trendu - emotivnom promiskuitetu. Sve te orgije, menjanje partnera šezdesetih, to nekako čovek može i da ...

Udžbenici veliki trošak za višečlane porodice

Iako raspust traje još skoro mjesec i po dana, roditelji su već počeli sa nabavkom udžbenika za narednu školsku godinu za svoje školarce, a posebnu brigu ...

Natalitet u Srpskoj najmanji u regionu

Broj rođenih u Republici Srpskoj u odnosu na ukupnu populaciju prošle godine bio je najmanji u regionu. Cifre su i te kako zabrinjavajuće: lani je Srpska ...

Boho stil: Za romantične i osobe slobodnog duha

Blizak hipi i džipsi stilu, ali romantičniji i umjereniji, boho je prilagodljiv svačijoj ličnoj estetici i zaista može osvježiti ormar i razbiti ...