Stručnjaci povodom igre "Momo": Razgovor i kontrola najbolji način zaštite djece na internetu

Stručnjaci povodom igre "Momo": Razgovor i kontrola najbolji način zaštite djece na internetu

Nakon zlokobne internet igrice "Plavi kit", najmlađe sada vreba nova opasnost u video-igri "Momo", za koju se vjeruje da može da bude smrtonosna.

Prema nekim sumnjama, ova igrica je povezana sa smrću dvanaestogodišnje djevojčice u Argentini, što je izazvalo strah među roditeljima širom svijeta.

Prema pisanju svjetskih medija, igrica počinje tako što korisnike izazivaju da kontaktiraju "Momo", žensku animiranu osobu stravičnog lika, za koju se smatra da je napravljena po uzoru na horor lutku japanskog umjetnika Midorija Hajašija. "Momo" se najprije pojavila na Facebooku, ali se sada širi putem Whatsappa.

Slično kao i u "Plavom kitu", djeci se zadaje serija izazova, a ako odbiju da izvrše bilo koji od njih, na telefon im počinju stizati poruke u kojima im se prijeti smrću.

Prema mišljenju stručnjaka, najbitnije je da djeca ostvaruju što bolju komunikaciju sa roditeljima kako ne bi došlo do ovakvih situacija i kako bi roditelji u svakom trenutku mogli znati čime se bavi njihovo dijete.

Saša Risojević, psiholog iz Banjaluke, smatra da kod ovakvih stvari koje su potencijalno opasne po dijete, roditelji pokušaju doći do određenih aplikacija putem kojih bi mogli pratiti i na taj način zaštititi svoju djecu.

"Pretpostavljam da tvorci takvih igrica djecu targetiraju na način da prate kakvim je igricama koje dijete sklono. Na primjer, da li je neko sklon igricama u kojima ima nasilja ili igricama takmičarskog duha sa određenim brojem zadataka", istakao je Risojević za "Nezavisne".

Smatra da su glavna meta ona djeca koja imaju najniži nivo kontrole od strane roditelja i koja više vremena provode na društvenim mrežama za igrice i na aplikacijama tog tipa, pa su samim tim, kako ističe, ranjivija.

Dodaje da i sam narušen odnos između djeteta i roditelja predstavlja veću šansu da će se dijete "upecati" na takvu igricu. Podsjetio je i na postojanje plavog telefona, na koji se, kako ističe, mogu javiti i djeca i roditelji kod ovakvih i sličnih problema.

Srđan Rajčević, direktor Agencije za informaciono društvo RS, istakao je da postoje aplikacije komercijalnog tipa putem kojih roditelji mogu pratiti šta djeca otvaraju na internetu.

"Ove aplikacije rade na principu udaljene kontrole telefona, računara ili nekog drugog uređaja povezanog na internet", kazao je Rajčević za "Nezavisne".

Najbolji način zaštite djece na internetu je, savjetuje Rajčević, razgovor u smislu prevencije, pa tek onda tehničke metode kontrole pregleda sadržaja koji, kako kaže, može, ali i ne mora da bude efektan.

 

Izvor: nezavisne.com

Strana voda prelijeva domaće čaše

Iako je BiH izuzetno bogata vodom, u prvih jedanaest mjeseci ove godine uvezli smo oko 160 miliona litara vode u vrijednosti skoro 143 miliona KM, te i dalje ...

Ostavinski postupak iz 1973. najstariji predmet u sudovima u BiH

Ostavinski postupak, koji je pokrenut 1973. godine, još se nalazi u Opštinskom sudu u Sarajevu, a ujedno predstavlja i najstariji predmet u sudovima u BiH ...

U Stokholmu uručene Nobelove nagrade za 2018. godinu

U glavnom gradu Švedske Stokholmu održana je svečana ceremonija na kojoj su dobitnicima dodijeljene Nobelove nagrade za 2018. godinu u oblasti fizike ...

Borislav Maljenović, strip-crtač iz Doboja, za "Nezavisne": U našoj zemlji strip je nevidljiv

Crtanje stripa je profesija kao i bilo koja druga, kaže jedini dobojski strip-crtač Borislav Maljenović, a iako se ne radi u fabrici, kancelariji ili na ...

Marinković: Glumci godišnje odigraju 200 predstava

Uloga Dječijeg pozorišta Republike Srpske, kao nacionalnog teatra, čiji glumci godišnje odigraju 200 predstava, od izuzetnog je značaja za obrazovanje i ...

Sve više ljudi dobrovoljno odlazi u zatvor da odmori od posla

Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2017. godine, Južna Koreja je druga po stopi samoubistava na svijetu. Na hiljade Južnokorejaca ...

Najstariji mladoženja u Srpskoj ima 89, a mlada 86 godina

 Prosječna starost žena prilikom zaključivanja braka je 28 godina, dok muškarci u prosjeku našto kasnije stupaju u bračnu zajednicu i to s 32 ...

Uvoz robe iz Srbije i BiH na KiM smanjen za 20 miliona evra

Od uvođenja carinske stope od 100 odsto na robu iz centralne Srbije i BiH uvoz na teritoriju Kosova pao je za 20 miliona evra i sveden je na minimum ...

Hrvatska u BiH već traži sezonce za rad narednog ljeta

Veliki interes ovih dana vlada u Tuzli, Bijeljini i Brčkom za sastanke koje organiziraju menadžmenti turističko-ugostiteljskih objekata s Jadrana, koji su ...

Zašto kitimo jelku i koja je njena simbolika?

Nije bitno koje su vrste vaši ukrasi ni kojeg kvaliteta je jelka, sve dok je kitite s osmijehom na licu pored voljenih osoba. Ne možemo zamisliti ...