Ime mijenjaju i zbog selidbe u inostranstvo

10.03.2018 12:41

Stotine građana Srpske godišnje promijeni ime dobijeno po rođenju, a najčešći razlog je usklađivanje dokumenata zbog grešaka u identitetu, dok nisu rijetkost ni oni koji se na ovaj korak odlučuju zbog selidbe u inostranstvo i prilagođavanja imena stranom jeziku.

U Gradskoj upravi Banjaluka ističu da je promjena identiteta, odnosno imena ili prezimena, pravo svakog građanina zagarantovano Zakonom o ličnom imenu, koje je lani iskoristio 121 Banjalučanin koji je predao zahtjev za promjenu imena.

- Ime ili prezime 2016. godine promijenilo je 130 građana, a godinu ranije njih 148. Građani mogu, ali ne moraju, navesti razlog za to. Najčešće to rade zbog usklađivanja podataka koji se nalaze u evidenciji Ministarstva unutrašnjih poslova RS sa podacima u matičnim knjigama - rekao je portparol Gradske uprave Banjaluka Milenko Šajić.

Istakao je da je među razlozima za promjenu imena često jednostavnija upotreba u inostranstvu.

- Obično se mijenjaju imena koja imaju slova đ, ć, č, š, jer se teže izgovaraju u stranim jezicima. Tako se, na primjer, mijenja Neđeljko u Nedjeljko ili Nađa u Nadja. Nekolicina zahtjeva povezana je i sa promjenom prezimena u vezi sa brakom, jer nakon razvoda stanovnici uglavnom žele da vrate prezime koje su nosili prije braka - naveo je Šajić i dodao da se matičarima ponekad jave i roditelji sa zahtjevom da promjenu imena djeteta jer su se odlučili za neku drugu varijantu.

U Prijedoru se prošle godine na promjenu imena odlučilo 45 osoba, baš kao i 2015. godine, dok je u 2016. godini ime zamijenilo njih 29.

- Za razloge naše stranke ne pitamo, jer nisu dužni da nam obrazlože svoju odluku, to je isključivo njihovo lično pravo - rekli su u Gradskoj upravi Prijedor.

Dokumenta sa novim identitetom prethodnih godina dobijale su i Dobojlije.

- U posljednje tri godine imali smo oko 100 promjena imena ili prezimena - naveli su u dobojskoj Gradskoj upravi.

Sociolog Vedran Francuz kaže da sve češće promjene imena zbog prilagođavanja stranim jezicima označavaju gubljenje identiteta i tradicionalnih vrijednosti.

- Na taj se način ljudi koji se presele u inostranstvo lakše adaptiraju u novu sredinu i zbog toga se olako odriču svoje tradicije. Kriza identiteta je isplivala na površinu pojavom globalizacije, pa tako mnogi roditelji, svjesni globalnih trendova, prilikom izbora imena za dijete biraju imena koja su prihvatljivija na širom društvenom prostoru - rekao je Francuz i dodao da se globalni trendovi mnogo lakše "uvlače" u  sredine gdje su građani liberalniji.

Matičari objašnjavaju da se dolazak djeteta na svijet mora prijaviti u roku od 15 dana nakon rođenja, a ime određuju roditelji, izuzev u situacijama kada se ne mogu sporazumno dogovoriti i kada ime djetetu određuje organ starateljstva. Međutim, ističu da takvih slučajeva nisu imali u posljednje tri godine.

- Dešava se da roditelji ne upišu na vrijeme svoju djecu i pretpostavljamo da je u pitanju nemar. U 2015. godini smo imali naknadno upisivanje troje mališana koji su rođeni mimo zdravstvenih ustanova i to 2011, 2013. i 2014. godine i u sva tri slučaja u pitanju su romska djeca - naveli su u prijedorskoj Gradskoj upravi.

U posljednjih nekoliko godina, prema podacima banjalučkih matičara, lična imena djece nisu u roku upisana u desetak slučajeva, a najčešći razlog je to što roditelji nisu imali prebivalište u Banjaluci, dok je u izuzetno malom broju slučajeva "sporan" bio bračni status roditelja.

 

Popularna imena

Prema podacima matičnih službi, najpopularnija ženska imena u RS posljednjih nekoliko godina su Sofija, Milica, Marija, Ana, Teodora, Mia, Anastasija i Sara, dok su popularna muška imena Stefan, Luka, Nikola, Marko, Lazar, Đorđe, Vuk, Pavle, Filip i Kosta.

Kao neobična, odnosno rjeđa imena koja su roditelji određivali svojoj djeci za dječake su Lav Nikolaj, Lan, Noa, Balša, Noel, Tadej, Sreten Ador, a za djevojčice Asja, Aurora, Tisa, Anika, Janka, Ela, Arijana, Zoja i Nikodina - naveli su u matičnim službama.

 

 

(Glas Srpske)