EU i SAD žele ubrzati integraciju Balkana

02.12.2017 12:20

Koliko su ozbiljne sve češće najave da će prijem zemalja zapadnog Balkana biti ubrzan zbog sve jačeg angažmana Rusije, pa i Kine, još nije sasvim jasno.

Kako "Nezavisne" saznaju iz pouzdanih izvora, SAD namjeravaju da se ozbiljnije uključe u balkanska zbivanja.

Dušan Janjić, ugledni analitičar iz Beograda, ističe da će, prema informacijama koje on ima, Srbija i Crna Gora u EU ući 2025. godine, pod uslovom da proces ispunjavanja kriterijuma po 35 poglavlja završi do 31. decembra 2023, dok bi za ostale zemlje datum ulaska bio najranije 2032. godina.

On smatra da je Berlinski proces ekonomskog i infrastrukturalnog povezivanja regiona znak da postoji želja da se proces ubrza, kao i da je evidentna želja Vašingtona da proces evropskih integracija tješnje poveže sa procesom evroatlantskih integracija.

On, pak, podvlači da uprkos istinske želje da se integracija Balkana ubrza, neće biti popuštanja u ispunjavanju kriterijuma za članstvo. To će, kako ocjenjuje, imati otrežnjavajući efekat na sve zemlje zapadnog Balkana koje se nadaju članstvu u EU: neće moći mimo NATO integracija i neće ići bez usvajanja kriterijuma u borbi protiv korupcije i jačanja vladavine prava.

Upitan kako komentariše rusko prisustvo na Balkanu, Janjić napominje da je Rusiju na Balkan prvo pozvala Amerika početkom balkanske krize kroz Kontakt grupu, zatim Njemačka za vrijeme kancelara Gerharda Šredera zbog ugovaranja sjevernog energetskog toka, a nakon toga i Srbija 2008. da pomogne u vezi sa rješavanjem pitanja Kosova. Što se tiče uloge Vašingtona, Janjić ocjenjuje da će biti jako teško pretočiti preporuke iz papira Atlantskog saveza u praksu.

"Tu će morati ozbiljno da se razgovara sa Rusijom, s kojom će verovatno da se prelamaju u trgovini oko Sirije ili Ukrajine. Međutim, tu imate sad i Kinu, koja ulaže vrlo ozbiljan novac za finansiranje evropskih koridora. Kao što je Evropa ranije ušla u brak s Rusijom zbog energetike, čini se da sad ulazi u ozbiljan brak sa Kinom zbog projekata", kaže on.

Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci i osnivač Centra za međunarodne odnose, ističe da Johanes Han, komesar za proširenje EU, i Atlantski savjet, koji zagovaraju brže priključenje zapadnog Balkana Zapadu, jesu vrlo ozbiljni i uticajni subjekti u svojim zemljama, međutim ističe da će brzina evropskih integracija ipak na kraju zavisiti od domaćih aktera.

"Kopenhaški kriterijumi za članstvo su jasni i oni se, koliko znam, nisu mijenjali - vladavina prava, borba protiv korupcije, itd. Na kraju krajeva, standardi EU jesu da se sami o sebi brinemo i radimo, a ne da očekujemo da nas stalno neko gura", rekao je Šolaja.

On kaže da ne vidi da će Rusija i Kina otežati evropski put zemalja zapadnog Balkana jer smatra da Kina svoje geostrateške interese u Evropi želi ostvariti ekonomijom i ulaganjem u projekte, pa joj, kako ističe, evropski standardi idu na ruku da to ostvari, a da je Evropa suviše zavisna od ruske energetike da bi je se lako odrekla.

Han u ponedjeljak u Sarajevu

Predsjedavajući Savjeta ministara Denis Zvizdić razgovaraće u ponedjeljak u Sarajevu sa komesarom EU za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johanesom Hanom.

Sastanku će prisustvovati Zvizdićevi zamjenici, ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, saopšteno je iz Savjeta ministara.

 

Izvor: nezavisne.com